Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, građani FBiH su od 1. siječnja potrošili više od milijardu KM na uplate u kladionicama.
U tekućoj 2024. godini priređivači igara na sreću ostvarili su promet od 1.036.761.682 maraka na ukupne uplate, dok su u 2023. godini ostvarili 1.721.693.504 KM.
Prema navedenim podacima, najviše kockaju građani Hercegovačko-neretvanske županije koji su na uplate potrošili 193.774.334 KM, zatim slijedi Tuzlanska županija sa 187.138.542 KM, te Sarajevska županija sa 169.280.355 KM, piše Faktor.
Prema posljednjem popisu stanovništva, Hercegovačko-neretvanska županija broji 222.278 stanovnika dok Tuzlanska županija ima duplo više stanovnika, točnije 445.028, sudeći prema ovoj statistici, građani HNŽ imaju alarmantan problem s kockom, a ukoliko se upotrijebi matematika i navedeni podaci, jedan građanin HNŽ troši u prosjeku 871 KM na kocku.
Na četvrtom mjestu je Srednjobosanska županija sa 137.981.844 KM, a slijedi ga Zeničkodobojska županija sa 119.785.101 KM.
Građani Zapadnohercegovačke županije su potrošili 64.775.203 KM, Hercegbosanske 40.934.725 KM i Posavskoe županije 16.949.577 KM.
Najmanje su potrošili građani Bosansko-podrinjske županije koji su izdvojili 9.330.031 maraka na kocku.
Sanela Pekić, stručna suradnica za prevenciju Udruženja Narko-NE, kazala je za Faktor kako potrošeni iznos govori da se igranje igara na sreću doživljava kao bezazlena aktivnost i mogućnost lake zarade, a ne kao riskantno ponašanje koje može imati višestruke štetne posljedice po pojedinca, obitelj i društvo u cjelini.
“Nitko tko prvi put ode u kladionicu ne misli da će postati ovisan niti da će izgubiti novac, nego misli da će na lagan način doci do novca. Što je lošija socio-ekonomska situacija to se veći broj ljudi uključuje u igre na sreću nadajući se da ce ostvariti dobitak”, kazala je Pekić.
Pekić je istaknula da je potrebno sustavno pristupiti prevenciji ovisnosti o kockanju kroz obrazovni sektor i kontinuirano raditi na edukaciji novih generacija.
“Ništa što sad poduzmemo neće automatski smanjiti ogromne iznose novca koji se uplaćuju igre na sreću. Potrebno je sustavno pristupiti prevenciji ovisnosti o kockanju kroz obrazovni sektor i kontinuirano raditi na edukaciji novih generacija, osigurati poštivanje postojeće zakonske regulative i raditi na njenom unapređenju, podizati svijest javnosti o tome da kockanje nije bezazleno nego riskantno ponašanje, destigamtizirati osobe koje su ovisne i osigurati im adekvatan tretman”, naglašava Pekić.
Dodaje da ukoliko budemo sustavno radili na navedenim mjerama možemo za pet do deset godina očekivati smanjen broj onih koji idu u kladionice i igraju igre na sreću.
“Ovdje nema instant rješenja, nego je potrebna dugoročna strategija kako bismo odgajali zdrave generacije. Nužno je raditi na podizanju sveukupne kvalitete života građana, koja uključuje i zaštitu mentalnog zdravlja”, zaključila je Pekić.
