Hrvatsku je prije par dana pogodila najavljivana, ali ipak nagla promjena vremena koja je u dijelove zemlje donijela obilan snijeg, kišu i olujni vjetar. Gorski kotar i Lika suočili su se sa zimskim uvjetima na cestama, dok su jak vjetar i kiša izazvali brojne probleme u Zagrebu, ali i u ostatku Lijepe Naše.
U takvim okolnostima, dok se vremenske prilike postupno smiruju, meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je novu prognozu i analizu ožujka, otkrivajući kakav nas nastavak vremena očekuje, a istu prenosimo u cijelosti:
Pod dojmom još uvijek aktualnog vjetra i zbog njega pojačanog osjećaja hladnoće, kao i nedavne česte oborine, ponegdje čak i rekordne, neki su vjerojatno već zaboravili mirniji te neuobičajeni sušni i topli dio ožujka. Stoga evo kratkog podsjetnika.
Ožujak topliji od prosječnog
Službena klimatološka analiza stručnjaka DHMZ-a samo što nije, no pozorniji pratitelji meteoroloških (ne)prilika već sada mogu tvrditi kako je ožujak u većini Hrvatske, ali ne i posvuda, već četvrti mjesec u nizu sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne. Štoviše, u ožujku je odstupanje bilo uglavnom između 1 i 2 °C. Malo manje u južnijim krajevima, pri čemu je u Komiži, primjerice, ožujak bio i malo hladniji od prosječnog.
Pritom je prva polovina mjeseca bila ne samo topla, nego i suha kao rijetko kada, ponegdje čak i nikada u znanoj povijesti mjerenja. Štoviše, u većini unutrašnjosti srednja najviša dnevna temperatura zraka prva dva tjedna ožujka bila je viša čak i od prosjeka za prvi dio travnja, što se ne događa često!
I baš kao prema poznatoj postavki kako priroda teži ravnoteži – posljednje petodnevlje ožujka bilo je među najhladnijima, barem sudeći prema najvišoj dnevnoj temperaturi zraka. Srećom, bez znatnijih negativnih vrijednosti najniže dnevne temperature koje bi prouzročile veće štete poljoprivrednicima.
No, oborine su ponegdje bile obilne, čak i ekstremne, što je dovelo do poplava. Detaljnija analiza vjerojatno će potvrditi i nove rekorde u ukupnoj mjesečnoj količini oborine za ožujak, barem u Daruvaru i Krapini. Istodobno su južniji hrvatski krajevi imali manje oborine od uobičajenih količina. Štoviše, u Rijeci i Splitu, primjerice, ovo je bio 13. ožujka u nizu najmanje kišovitih od sredine 20. stoljeća, kad su počela mjerenja na tim meteorološkim postajama DHMZ-a.
Što nas čeka u nastavku?
Unatoč tom “manjku” oborine na većini Jadrana i područja uz njega tijekom ožujka, zbog “viška” u siječnju i veljači ukupna količina oborine od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. godine posvuda je bila veća od prosječnih vrijednosti. U Splitu čak 10. na popisu najvećih, a u Dubrovniku 9.!
Među 10 najviših vrijednosti je i srednja tromjesečna temperatura zraka u većini Hrvatske. Štoviše, u Dubrovniku i Zagrebu 6. najviša, u Splitu i 5. Pritom je odstupanje od prosjeka uglavnom između 1 i 2 °C.
Ostvare li se trenutačno najvjerojatniji izračuni za sljedeće mjesece, dugotrajne “velike” hladnoće će izostati pa će se nastaviti niz mjeseci barem malo toplijih od prosječnih, ali bismo već u travnju ponovno mogli imati gdjekad obilne kiše.
Srećom, ne i tijekom blagdanskom vikenda, pa ni do sredine sljedećeg tjedna, do kad će, počevši već od subote, temperatura zraka diljem Hrvatske, posebice u unutrašnjosti, biti znatno viša nego prošlih dana – većinom viša do 20 °C.
