Utrka u naoružanju se, po svemu sudećem, nastavlja i ubrzava. Naime, američke obavještajne agencije vjeruju da China razvija novu generaciju nuklearnog oružja te da je posljednjih godina provela barem jedan prikriveni eksplozivni test u sklopu šireg nastojanja da svoj nuklearni arsenal u potpunosti transformira u tehnološki najnapredniji na svijetu, tvrdi više izvora upoznatih s američkim obavještajnim procjenama za CNN.
Procjena SAD-a o kineskoj namjeri radikalnog unapređenja nuklearnog oružja potaknula je raspravu unutar obavještajne zajednice i šire o tome je li došlo do promjene u razmišljanju Pekinga o nuklearnoj strategiji, navode izvori. Ulaganja u nuklearni arsenal približavaju Kinu statusu ravnopravnog takmaca Rusije i SAD-a te bi joj mogla omogućiti tehničke sposobnosti kakve dvije dominantne nuklearne sile trenutačno nemaju.
Prema tim navodima, Kina je u lipnju 2020. potajno provela eksplozivni nuklearni test u postrojenju Lop Nur na sjeverozapadu zemlje, unatoč samonametnutom moratoriju na takve aktivnosti koji je na snazi od 1996., te je planirala i daljnja testiranja. Iako su dužnosnici ovog mjeseca javno obznanili da je test proveden 2020. godine, njegova svrha dosad nije bila otkrivena.
Moguća meta Tajvan?
Dokazi prikupljeni u naknadnoj analizi događaja iz lipnja 2020. naveli su američke dužnosnike na zaključak da je test bio motiviran kineskim razvojem nuklearnog oružja nove generacije, tvrde upućeni izvori. To uključuje napore na razvoju dodatnih sustava sposobnih za isporuku više, minijaturiziranih nuklearnih bojevih glava s jednog projektila. Kina, prema istim izvorima, razvija i taktičko nuklearno oružje male snage, što dosad nije proizvodila, koje bi moglo biti raspoređeno protiv ciljeva bliže vlastitom teritoriju, uključujući scenarije u kojima bi Peking odgovarao na potencijalnu američku obranu Tajvan.
Američke obavještajne službe već su ranije javno upozoravale na agresivno širenje kineskih nuklearnih lokacija, uz sumnje da Peking razvija nove tehnologije. Američki dužnosnici sada vjeruju da postoje čvrsti dokazi koji djelomično potvrđuju tu tezu, i to zahvaljujući saznanjima o testu iz 2020. Podsjećamo, Kina ima nuklearni arsenal do 1964. godine, te je bojeve glave proizvodila je brže od bilo koje druge države. Međutim, ukupna veličina njezina arsenala i dalje znatno zaostaje za Rusijom i Sjedinjenim Državama, koje drže najveći dio svjetskog nuklearnog naoružanja.
Na upit o američkim obavještajnim procjenama, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu odbacio je optužbe, ustvrdivši da Sjedinjene Države „iskrivljuju i kleveću kinesku nuklearnu politiku“. „Riječ je o političkoj manipulaciji usmjerenoj na očuvanje nuklearne hegemonije i izbjegavanje vlastitih obveza u području razoružanja. Kina se odlučno protivi takvim narativima. Američke optužbe o kineskom nuklearnom testiranju u potpunosti su neutemeljene. Kina se protivi svakom pokušaju Sjedinjenih Država da izmisle izgovor za nastavak vlastitih nuklearnih testova“, izjavio je Liu Pengyu. Iz Pentagona su poručili da „ne komentiraju obavještajne procjene vezane uz konkretne navodne nuklearne testove“.
Najambicioznija modernizacija nuklearnih snaga
Pentagon je ranije upozorio da bi kineski napori na proširenju i modernizaciji nuklearnog arsenala mogli „omogućiti Kini nove opcije prije i tijekom krize ili sukoba za korištenje nuklearnog oružja u svrhu prisile, uključujući vojne provokacije protiv američkih saveznika i partnera u regiji“.
U izvješću Obrambene obavještajne agencije iz 2024. navodi se da Kina prolazi kroz „najbrže širenje i najambiciozniju modernizaciju nuklearnih snaga u svojoj povijesti, gotovo sigurno potaknute ciljem trajnog strateškog natjecanja sa SAD-om“. Povijesno gledano, Kina je svoje nuklearne sposobnosti smatrala sredstvom samoobrane i odvraćanja drugih država od uporabe ili prijetnje uporabom nuklearnog oružja protiv nje. Politiku „nema prve uporabe“ (no-first-use) provodi desetljećima, no u prijedlogu o globalnom upravljanju iz 2023. ta obveza nije izričito spomenuta, što je potaknulo nagađanja o mogućoj promjeni stava.
Stručnjak za kontrolu naoružanja Jeffrey Lewis s Middlebury Institutea ističe da su kineski nuklearni stručnjaci možda nesigurni u ograničenu bazu podataka prikupljenu tijekom samo 45 testiranja, od kojih su mnoga provedena u atmosferi i uz skromnu instrumentaciju. Prema procjeni američkih dužnosnika, upravo bi nedostatak pouzdanih podataka mogao biti jedan od ključnih razloga za nastavak eksplozivnih testova.
Kao dio modernizacijskog zamaha, Kina ulaže u povećanje pokretljivosti svojih snaga, uz dugogodišnju bojazan da bi Sjedinjene Države mogle neutralizirati njezin arsenal prije uzvratnog udara. Američki dužnosnici također vjeruju da Peking ima zabrinutosti oko pouzdanosti vlastitih sustava, što dodatno potiče ulaganja u tehnologije koje jamče preciznost i učinkovitost bojevih glava.
Kina odbija sporazum
Objava detalja o testu, gotovo šest godina nakon njegova navodnog provođenja, dolaze u trenutku kada administracija predsjednika Donalda Trumpa inzistira da se Kina uključi u novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, čemu se kineski čelnik Xi Jinping dosad opirao. Bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Alex Gray ocijenio je da se „stara paradigma kontrole naoružanja urušava dok Kina ubrzano povećava svoj nuklearni arsenal“, dodajući da bez uključivanja Pekinga u novi okvir kontrole naoružanja Sjedinjene Države ne bi trebale slijepo poštovati zastarjele sporazume.
Ubrzani rast i modernizacija kineske Narodnooslobodilačke vojske uklapaju se u dugogodišnje obećanje Xi Jinpinga da će najveće oružane snage na svijetu pretvoriti u vojsku svjetske klase. „Ovo je odraz kineskih globalnih ambicija… jedan od najsnažnijih signala o smjeru u kojem zemlja ide“, zaključuje jedan od izvora, naglašavajući da kineske aktivnosti moraju biti ključni čimbenik u američkim pripremama za buduće sukobe.
