Cijena četvornog metra novogradnje u Mostaru doseže čak i do 5000 maraka. Razlog tomu leži u činjenici da u Mostaru nedostaje stanova, a ponuda za istima trenutno je velika. Donja granica za novogradnju u strogom centru grada je nešto niža i iznosi 3.500 maraka, dok je skočila i cijena stanova koji još nisu ni izgrađeni.
“Kada je riječ o novogradnji cijene koje ste spomenuli su približno točne. One su visoke zbog nedostatka stanova na tržištu. U centru Mostara minimalna cijena po kvadratu novogradnje je 3.500, pa sve do 5000 maraka. U pretprodaji, znači stanovi koji se još nisu krenuli ni graditi, do prije petnaestak dana imali su cijenu od 3500 maraka, međutim ona je danas već 4000 maraka”, kažu nam iz mostarske Agencije za nekretnine Agency Plus.
Cijena u pretprodaji može biti manja, no samo ukoliko dođe do početka gradnje većeg broja stanova.
“Da u Mostaru imamo 200 stanova koji su tek u izgradnji cijena bi sigurno bila manja. Očekuje se pravi “boom” kada je stanogradnja u pitanju. Ukoliko se to bude gradilo u isto vrijeme, cijene onda neće rasti nego će doći i do opadanja. Cijene građevinskih materijala su se stabilizirale i nema objektivnog razloga za povećanje cijena. No, odnos ponude i potražnje u ovom trenutku je glavni faktor koji to određuje”.
Izvan grada ipak možete proći nešto jeftinije.
“Kako se odmičete od samog grada, naravno je da su cijene niže. Primjerice, u sjevernom logoru su cijene unatrag godinu dana bile oko 3000 maraka po kvadratu, a neka donja granica je 2600 maraka. Naravno, riječ je o stanovima koji nisu u centru grada, već u nekom perifernom području”.
Kada su u pitanju stariji stanovi, njihova cijena ovisi o stanju stana i tome kakva je adaptacija potrebna.
“Stari stanovi na određen način prate novogradnju, pa ljudi podižu cijenu. Sve ovisi u kakvom je stanju stan i koliko treba ulagati. Tu imamo cijene 1500 do 2500 maraka po kvadratu. Ukoliko nema potrebe za nekim velikim ulaganjima i reformiranjem, onda je i cijena veća. Ako se pak radi o starijem stanu u koji treba uložiti nešto više, onda će vas takva vrsta opremanja doći od 450 do 600 maraka po kvadratu”.
Nonsens je da su obiteljske kuće jeftinije od stanova, no njihova prodaja i ne ide baš naročito dobro.
“Ima, uvijek je slabije prometovanje obiteljskim kućama nekog stanovima, naročito onima u novogradnji. Ljudi kada kupuju u novogradnji u samom početku i onda mogu utjecati na samu strukturu stana. Kod obiteljskih kuća postoje određeni limiti. Ako su kuće starije, naravno je da njihova prodaja teže ide jer su standardi ranije 30 ili 50 godina bili potpuno drugačiji. Danas ljudi žele više komfora. Te kuće se stoga sporije prodaju, izuzev ako im je cijena niska, a čovjek ima mogućnost nadogradnje, proširenja i prilagođavanja sebi i svojoj obitelji. Cijene obiteljskih kuća su niže nego kod novogradnje. To je jedna vrsta nonsensa na tržištu koji postoji desetljećima na ovim prostorima, iako kada objektivno pogledate gradnja je skuplja kod obiteljskih kuća nego kod stanova”, kaže nam direktor ove agencije Edin Batlak.
“Da su gradske službe bolje po pitanju izdavanja građevinskih dozvola i da je taj proces ubrzaniji, onda bi mladim ljudima bilo najzgodnije praviti kuće na čistim parcelama. Ukoliko ljudi imaju neki smještaj i nisu pred nekim pritiskom, onda i svoje financije mogu prilagoditi tome”, dodaje on.
Poslovni prostori se prodaju i izdaju, ali ljudi iz straha ne ulaze u taj rizik.
“Što se tiče poslovnih prostora ima nešto ponude i potražnje. No, danas je to što se tiče prometovanja na dosta niskoj razini budući da su brojni biznisi zamrli. Kada prođete kroz Mostar vidjet ćete masu poslovnih prostora koji se prodaju, a koji su kvalitetni i nisu skupi. No, političke prilike u BiH su jedan bitan limitirajući faktor u tom biznisu. Ljudi sa strahom gledaju na sve. Nemali broj materijalno situiranih mladih ljudi pribjegavaju odlasku u zapadne zemlje. Nisu više u pitanju ni financijska primanja. Primjerice muž i žena imaju zajednička primanja između 5 i 6 tisuća maraka što je relativno dobro za naše prilike, no ljudi odlaze iz sigurnosnih razloga misleći na svoju djecu. Politika ne prepoznaje to. Trend depopulacije u BiH će utjecati na građevinarstvo”, zaključio je naš sugovornik.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
