“Ovo je izložba koj nije samo kulturni događaj, nego i emocionalno putovanje kroz više od šezdeset godina stvaralaštva jednog iznimnog umjetnika, pedagoga, sugrađanina i čovjeka čiji je rukopis trajno utkan u vizualni identitet našeg grada. Josip Škrerlj je cijeli život posvetio Dubrovniku – rođen, školovan, formiran u našem gradu, ostao je vjeran njegovoj ljepoti i njegovim ljudima. Nakon Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, vraća se ovdje i desetljećima predaje likovnu kulturu generacijama dubrovačke djece. A usput, tiho i neumorno, slika – stvara djelo po kojem ga danas slavimo. Škerlj nije samo slikar, on je i pisac, scenograf, kroničar emocija i boja, čovjek koji i riječju i slikom otvara vrata svijeta oko nas i danas izaziva, raduje i smiruje“, rekao je to, otvarajući izložbu dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Prije njega, okupljenima su se obratili ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina, kustosica izložbe Ivona Šimunović te autor izložbe i istoimene monografije i slikarev dugogodišnji prijatelj, povjesničar umjetnosti Antun Karaman. On je tom priliko naglasio:
“Monografija je presjek 60 godina Čićova (op.a. kako zove Škerlja) stvaranja, a izložena je samo četvrtina slika koje bi mogle biti izložene, ali je ipak dovoljno informativna da vidite slikarski put koji je počeo na Akademiji, relativno uobičajeno, ali je vrlo brzo našao svoje putokaze oslonjene na boju i osobnost koju nikako nije htio prepustiti drugima. Ovo što on radi proizišlo je iz njegove bliske veze s Gradom, on je dijete Grada. Njegovo slikarstvo i hrabrost su mi uvijek bili bliski. Svih 250 slika koje ćete ovdje vidjeti dio su širokog opusa u kojem prepoznajemo nit kolorizma koja je začeta još na kružocima kod Koste Strajnića, to je rukopis stiliziranih formi a osnovni motiv je Grad. Za njega je rečeno da je “uznik Grada“. Ne, Grad bi trebao biti uznik Škerlja jer on Grad nije gledao kao lijepu kulisu, kao Stradun te lijepe kuće i tvrđave. Ne, tražio mu je dušu, tražio je dušu ljudi koji žive u Gradu. A pišući tekst za monografiju bio mi je važniji emotivni moment nego slikarsko-zanatska vještina koja je neprijeporna, a koja plijeni raznolikošću svojih formi. Uspio se izboriti za svoju nišu te danas imamo slikarsko ime koje daleko nadilazi granice Dubrovnika i Hrvatske, pa i šire! Njegovu žestinu boja vidim kao dozu nostalgije za onim Dubrovnikom kojeg se mi sjećamo, a koji to danas više nije“, kazao je Karaman.
Na kraju, obraćajući se štovateljima njegova djela, Škerlj je poručio:
“Zahvaljujem što ste došli. Dok budete šetali ovim prostorima znajte: i Dubrovnik ima svoj Louvre!”.
Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026. godine.
