Gradsko vijeće Omiša na sjednici održanoj 4. studenoga 2026. donijelo je sedme izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Omiša, jednog od najvažnijih dokumenata koji određuju budućnost prostora, gradnje i infrastrukturnog razvoja na području grada i pripadajućih naselja.
Odluka je objavljena u Službenom glasniku Grada Omiša broj 13/2026, a samo tekstualni dio s novim i izmijenjenim odredbama obuhvaća 87 stranica. Uz njega su predviđeni kartografski prikazi koji definiraju namjenu zemljišta, građevinska područja, infrastrukturne koridore te uvjete zaštite prostora.
Riječ je o dokumentu čije značenje nadilazi administrativnu proceduru. Prostorni plan utječe na mogućnosti gradnje obiteljskih kuća, višestambenih objekata, turističkih i gospodarskih sadržaja, ali i na prometnice, komunalnu infrastrukturu te očuvanje krajobraza.
Kolike parcele trebaju biti za gradnju kuća?
U usvojenom dokumentu detaljno su navedeni uvjeti za različite vrste stambene gradnje na područjima na kojima se odredbe Prostornog plana neposredno primjenjuju. Za nove samostojeće građevine visine do prizemlja i dva kata predviđena je najmanja površina građevne čestice od 400 četvornih metara, uz minimalnu širinu od 13 metara.
Za dvojne građevine najmanja površina iznosi 350 četvornih metara, dok je za građevine u nizu predviđeno najmanje 300 četvornih metara.
Posebna pravila odnose se i na najveće dopuštene površine građevnih čestica. U obalnim naseljima, uz iznimku dijela Omiša do zapadnog ulaza na područje Brzeta, najveća površina građevne čestice iznosi 1.000 četvornih metara. Veće površine moguće je predvidjeti urbanističkim planom uređenja.
Dokument također propisuje koeficijente izgrađenosti i iskorištenosti zemljišta, kao i uvjete za gradnju dvojnih građevina i kuća u nizu. Važno je naglasiti da se pravila razlikuju ovisno o namjeni zemljišta, položaju parcele, izgrađenosti područja i postojanju detaljnijih urbanističkih planova.
Turističke zone: Ribnjak, Brzet, Garma i Ruskamen
Posebno zanimljiv dio izmjena odnosi se na ugostiteljsko-turističke zone, koje imaju važnu ulogu u razvoju omiškog područja.
U dokumentu su navedeni planirani maksimalni kapaciteti pojedinih zona. Tako je za kamp Ribnjak predviđeno najviše 1.500 kreveta, a za hotelsku zonu Ribnjak 240 kreveta. Za hotelsku zonu Brzet, površine 2,1 hektar, utvrđen je maksimalni kapacitet od 500 kreveta, dok je za područje Garma – Ravnice predviđeno do 1.700 kreveta.
Za područje Ruskamena naveden je maksimalni kapacitet od 1.600 kreveta, a za Lisičine 150 kreveta.
Ove brojke predstavljaju planske maksimalne kapacitete, a ne broj novoodobrenih kreveta ili potvrdu da će se svi navedeni sadržaji doista izgraditi.
Uređenje pojedinih zona podliježe i dodatnim uvjetima. Primjerice, za kamp Ribnjak propisuje se da najmanje 40 posto površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno zelenilo, dok se nova kamp-mjesta i prateći sadržaji moraju nalaziti najmanje 25 metara od obalne crte.
Posebna pravila za zaštićena područja i obalni pojas
Plan obuhvaća i ograničenja koja se odnose na vrijedne dijelove prostora. Za ozakonjene građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, ali unutar pojasa od 1.000 metara od obalne crte, propisani su posebni uvjeti rekonstrukcije.
Takve građevine moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima, uz određene uvjete, ali bez mogućnosti prenamjene u turističke, poslovne ili stambene sadržaje. Uz njih nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina.
U zaštićenoj urbanoj cjelini Omiša rekonstrukcije i iznimne interpolacije novih građevina vezane su uz konzervatorske uvjete i izradu odgovarajuće dokumentacije. Ove odredbe posebno su važne na području gdje se susreću velik interes za gradnju, turistički razvoj i potreba očuvanja prirodne i kulturne baštine.
Što se događa s lukom, prometnicama i građevinskim zonama?
Izmjene obuhvaćaju i prometnu te komunalnu infrastrukturu. Posebno se spominje šire područje omiške luke, uključujući luku otvorenu za javni promet, rekonstrukciju državne ceste uz luku, javna parkirališta, benzinsku postaju i druge prateće sadržaje.
Dokument predviđa i 39 kartografskih listova građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000.
Upravo je grafički dio posebno važan vlasnicima zemljišta jer se na kartama mogu provjeravati granice izgrađenih, neizgrađenih i neuređenih građevinskih područja. Ipak, iz same odluke o donošenju plana nije moguće pouzdano zaključiti koje su konkretne parcele eventualno dobile ili izgubile status građevinskog zemljišta. Za takve zaključke potrebna je usporedba prethodnih i novih kartografskih prikaza.
Gradska odluka navodi da su grafički dio i obrazloženje sastavni dio elaborata, ali se ne objavljuju u samom službenom glasilu. Uvid je predviđen putem gradskih mrežnih stranica i nadležnog upravnog odjela.
Odluka stupa na snagu osmoga dana od objave u Službenom glasniku, odnosno 13. studenoga 2026.
Za vlasnike zemljišta, investitore, ali i građane zabrinute zbog sve intenzivnije izgradnje, najvažnije pitanje sada je što se točno promijenilo u odnosu na prethodni Prostorni plan. Odgovor se ne nalazi samo u 87 stranica teksta, nego ponajprije u novim kartama koje će određivati prostorni razvoj omiškog područja u godinama koje dolaze.
Moja reakcija na članak je…
