Odjel za citologiju Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog bolničkog centra Split započeo je s uvođenjem sustava digitalizirane citološke dijagnostike. Riječ je o prvom takvom sustavu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, koji kombinira virtualnu mikroskopiju i umjetnu inteligenciju, te omogućuje bržu i precizniju analizu uzoraka.
„Ovo je drugi veliki korak splitske citologije u kratkom razdoblju. Prije manje od pet godina prvi u Hrvatskoj uveli smo u svakodnevnu praksu automatizirani sustav tekućinske citologije s digitalnom analizom slike i umjetnom inteligencijom. Zahvaljujući tom iskoraku postali smo regionalni edukacijski centar za tekućinsku citologiju. Ovaj novi, znatno bolji i napredniji sustav digitalizacije logičan je nastavak napredovanja i važan iskorak za citološku dijagnostiku“, kazao je predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović.
Koliko je za pacijente važan rad Odjela za citologiju govori podatak da godišnje obave oko 45.000 citoloških pretraga, uključujući PAPA testove, citološke analize urina te citološke obrade uzoraka dobivenih punkcijom štitnjače, koštane srži, limfnih čvorova i dojke. Pacijenata je sve više, a potreba za brzom i preciznom dijagnostikom iz godine u godinu raste.
Proces digitalizacije započinje s ginekološkom citologijom, odnosno Papa-obriscima, a postupno će se proširiti na sve ostale uzorke koji se obrađuju na Odjelu. Trenutno su postavljeni skeneri i u tijeku je njihovo uvođenje u rad. Paralelno se odvija edukacija laboranata i inženjera laboratorijske dijagnostike, a potom započinje edukacija svih liječnika specijalista citologije i citotehnologa.
„Kako bi bilo jasnije što se dobiva s novim sustavom, treba reći da ćemo umjesto klasičnog pregleda stakalaca pod mikroskopom, kao što je bilo dosad, koristiti skenere cijelih stakalaca, te umjetnu inteligenciju (AI) za snimanje, analizu, pohranu i udaljene konzultacije i razmjene mišljenja (telecitologija), sve bez slanja fizičkih uzoraka. Zahvaljujući algoritmima za AI analizu, brzo i precizno se skenira tisuće stanica i ukazuje na sumnjiva područja, ubrzava pregled uzoraka te povećava ujednačenost i pouzdanost nalaza“, pojasnila je voditeljica dr. Marina Vrdoljak Trogrlić.
Dakle, umjetna inteligencija u novom sustavu ima ulogu asistencije liječnicima specijalistima citologije. Ona pomaže u pregledu i analizi digitalnih slika uzoraka, ali je bitno napomenuti da konačnu dijagnozu i dalje donose liječnici specijalisti citologije.
Sustav će se koristiti i u nastavi. Budući da isti digitalni uzorak istodobno može pregledavati više osoba, sustav će služiti za edukaciju studenata, specijalizanata patologije i citologije, specijalizanata drugih grana medicine i specijalista iz drugih bolnica.
Dr. Vrdoljak Trogrlić je pojasnila da „uvođenje sustava tekućinske citologije i digitalizacijom, uz spomenutu AI asistenciju, našim pacijenticama omogućije brojne prednosti. Iz jednog uzorka Papa-obriska može se napraviti više dijagnostičkih pretraga: virtualna mikroskopija, analiza umjetnom inteligencijom, HPV test i dodatne imunocitokemijske analize, sve bez potrebe za uzimanjem dodatnih uzoraka. Sve prethodno navedeno donosi nam bitno ubrzanje postavljanja dijagnoze i brže izdavanje nalaza“.
Uvođenjem digitalizirane dijagnostike Zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split još jednom pokazuje da svjetske trendove ne samo prati, nego ih i prvi uvodi u Hrvatsku.
Moja reakcija na članak je…
