Zemlje Zapadnog Balkana suočene su s ozbiljnim upozorenjima iz Europske unije jer zaostaju u provedbi reformi potrebnih za korištenje sredstava iz europskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema informacijama iz Europske komisije u Bruxellesu, ako države regije ne ispune zadane uvjete do kraja lipnja ove godine, mogle bi nepovratno izgubiti više od 700 milijuna eura iz tog financijskog paketa. Na kašnjenje je upozorila i povjerenica Europske unije za proširenje Marta Kos, koja je sve zemlje regije obavijestila službenim pismom.
Iz Europske komisije naglašavaju da je Plan rasta trenutačno u provedbi te da već daje određene rezultate u reformama i koristi za građane. Ipak, riječ je o strogo vremenski ograničenom instrumentu. Cijeli program osmišljen je za razdoblje od 2024. do 2027. godine, a isplate se provode u fazama. Svaka nova uplata uvjetovana je dokazom da su prethodni reformni koraci ispunjeni u predviđenim rokovima.
Iz Komisije poručuju: “Plan rasta je vremenski ograničen instrument i odgovornost svakog partnera je da iz toga izvuče najviše što može. Europska komisija je spremna pomoći zemljama partnerima u ubrzavanju reformi kako bi se osiguralo njihovo ispunjavanje u zadanom ili ‘početnom‘ roku (grace period)”, navodi se u poruci iz Bruxellesa. Dodaju i kako je ‘grace period’ za korake koji su trebali biti ispunjeni sredinom 2025. istječe 30. lipnja ove godine.
Tko kasni, a tko napreduje?
Prema trenutnom stanju provedbe, zemlje regije nalaze se u različitim fazama korištenja sredstava. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija zasad su najuspješnije već su primile nekoliko uplata iz Plana rasta. Srbija je također ostvarila napredak, ali je u posljednje vrijeme usporila u ispunjavanju uvjeta, zbog čega je neizvjesno hoće li dobiti novu tranšu sredstava. Kosovo je primilo prve isplate u obliku tzv. ‘pretfinanciranja’, koje je moguće nakon potpisivanja i ratifikacije sporazuma o sredstvima i kreditu s EU, čak i prije zahtjeva za isplatu.
Bosna i Hercegovina, međutim, jedina nije ispunila ni osnovne uvjete te nije mogla dobiti ni sredstva iz pretfinanciranja. Zbog toga je u najtežoj poziciji i riskira gubitak najvećeg dijela sredstava, a postoji mogućnost da ostane bez ijednog eura. Ako zemlje regije do kraja lipnja ne ispune obveze koje su trebale biti realizirane još sredinom prošle godine, zajedno bi mogle izgubiti više od 700 milijuna eura. Prema procjeni, BiH bi pritom bila najveći gubitnik, s mogućim gubitkom od čak 373 milijuna eura, dok je već izgubila 100 milijuna eura.
U javnosti su se pojavile spekulacije da je Europska komisija ‘zamrznula’ isplate Srbiji iz ovog paketa. Međutim iz Bruxellesa to demantiraju. Kako objašnjavaju, ne radi se o zamrzavanju sredstava, nego o činjenici da Srbija još nije ispunila sve uvjete potrebne za nove isplate. Komisija trenutačno provjerava ispunjenost uvjeta, kao i u slučaju ostalih zemalja regije.
Šest milijardi za regiju
Cjelokupan Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan je šest milijardi eura. Od tog iznosa, dvije milijarde eura odnose se na bespovratna sredstva, dok je četiri milijarde eura predviđeno u obliku povoljnih kredita. Sredstva su raspodijeljena po državama, a postoji i mogućnost da se neiskorišteni iznosi jedne zemlje preusmjere drugoj koja ispunjava uvjete.
Iako su neke zemlje već povukle značajan dio sredstava, a druge tek manji dio, sve države regije sada su pod pritiskom da ubrzaju reforme. Europska komisija jasno poručuje da je krajnji rok blizu te da sve zemlje moraju ubrzati provedbu reformi kako bi izbjegle gubitak financijskih sredstava. U protivnom, dio novca mogao bi nepovratno propasti za pojedine države, što bi značajno utjecalo na njihove planove modernizacije i približavanja Europskoj uniji.
