Europska središnja banka (ECB) odbila je dati jamstvo za golemi zajam od 140 milijardi eura Ukrajini, ozbiljno ugrožavajući plan Europske unije da financira tzv. “reparacijski zajam” koristeći zamrznutu rusku imovinu. Bez podrške ECB-a, EU mora hitno pronaći alternativna rješenja kako bi osigurala sigurnost zajma i spriječila financijsku nestabilnost.
Prema izjavama više europskih dužnosnika, ECB je procijenila da prijedlog Europske komisije nije u skladu s njenim ovlastima. Komisija je tražila od ECB-a ulogu koju središnja banka po pravilima EU ne smije preuzeti – jamčiti golem zajam osiguran zamrznutom ruskom imovinom.
Ideja Europske komisije bila je iskoristiti zamrznutu rusku imovinu kao temelj reparacijskog zajma Ukrajini. Prvi plan predviđao je da države članice EU-a daju državna jamstva kako bi se rizik rasporedio na sve zemlje. Međutim, dužnosnici su upozorili da države ne bi mogle brzo osigurati gotovinu u hitnim situacijama, što bi izazvalo nestabilnost i pritisak na financijska tržišta.
Zašto je ECB rekla ‘ne’?
Kako bi spriječili potencijalnu likvidnosnu krizu, Komisija se obratila ECB-u s pitanjem može li središnja banka privremeno preuzeti ulogu “posuđivača posljednje instance” za Euroclear Bank, belgijsku instituciju koja drži zamrznutu rusku imovinu.
Unutarnja analiza ECB-a pokazala je da bi takvo jamstvo značilo izravno financiranje obveza država članica, što EU zabranjuje. Takva praksa, poznata kao monetarno financiranje, prema iskustvu dovodi do inflacije i narušava neovisnost središnje banke. Iz ECB-a su stoga poručili da prijedlog „ne dolazi u obzir“.
Zbog stava ECB-a, Komisija već radi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi eura, rekli su Financial Timesu dvoje upućenih dužnosnika. Podsjetimo, EU je od početka rata u Ukrajini zamrznula oko 210 milijardi eura ruske imovine.
Belgija se protivi planu
Belgija je posebno zabrinuta jer bi Euroclear mogao biti prisiljen odmah isplatiti zamrznutu imovinu ako Rusija pravno zatraži njen povrat. Belgijski premijer Bart De Wever smatra da je plan EU-a “u osnovi pogrešan” i traži da svih 26 država članica preuzme dio rizika. Po njegovom prijedlogu, jamstva bi trebala biti čvrsta, pravno obvezujuća i bezuvjetna, dostupna u svakom trenutku, kako Belgija ne bi ostala sama u slučaju povrata imovine Rusiji.
Belgija također upozorava na političke rizike: sankcije koje zamrzavaju rusku imovinu moraju se obnavljati svakih šest mjeseci jednoglasno. Ako neka država, primjerice Mađarska, blokira produženje sankcija, zamrznuta sredstva bi se formalno mogla deblokirati, prisiljavajući Euroclear na hitan povrat sredstava.
Posebnu zabrinutost izaziva i mogući mirovni dogovor SAD-a i Rusije, koji bi mogao promijeniti politički okvir i ukinuti europske sankcije. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina ne bi morala vraćati sredstva Europi dok Rusija ne plati ratne reparacije, što se smatra malo izglednim ishodom.
