Premda se u javnom prostoru nagađalo da će na čelo Hrvatske banke po odlasku Borisa Vujčića zasjesti njegova favoritkinja Sandra Švaljek tu je poziciju ipak preuzeo Ante Žigman kojeg je odabrao premijer Andrej Plenković znajući i za javni pritisak koji je uslijedio zbog toga što je premijerov odabranik ujedno i suprug ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Mikuš Žigman.
Upućeni u tematiku tvrde da se Švaljek doista nadala da će nakon dugogodišnje karijere u HNB-u preuzeti poziciju guvernera budući da se s vremenom profilirala u jednu od najutjecajnijih hrvatskih ekonomistica koja je na tom polju prošla gotovo sve razine.
Vujčićevo lobiranje
Premda se Švaljek u javnom prostoru oglašava rijetko birajući teme o kojima će govoriti upućeni u tematiku objašnjavaju nam da je izbor Žigmana za guvernera njen bolan kako osobni, tako i karijerni te politički poraz. Godinama se i prije Vujčićeva odlaska spekuliralo da se Švaljek profilira kao njegova nasljednica. Tvrdilo se i kako bi to bio vrhunac njene karijere kao u konačnici i krajnji cilj zbog kojeg je uopće stigla u centralnu banku.
Po kuloarima se pak unazad nekoliko mjeseci spekuliralo da za Švaljek kao za svoju nasljednicu lobira i Vujčić s kojim je osam godina surađivala profilirajući se u njegovu desnu ruku. Ništa od toga mora da nije impresioniralo Plenkovića koji se u konačnici ipak odlučio za Žigmana puštajući Švaljek da tek na kratko do Žigmanove potvrde u Saboru privremeno vodi središnju banku. Kada se govori o Švaljek valja podsjetiti da je njeno ime široj javnosti poznato i iz političkih krugova.
Svojedobno se naime natjecala i na lokalnim izborima kada je sa svojom nezavisnom listom nastojala srušiti dugovječnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića s kojim je prethodno surađivala kao njegova zamjenica koja je privremeno vodila Grad Zagreb nakon Bandićeva uhićenja koncem 2014. Njihov politički odnos ubrzo je završio razlazom, a Švaljek se na lokalnim izborima 2017. nametala kao neovisna stručnjakinja koja se žestoko opirala političkoj trgovini i suradnji između HDZ-a i Bandića.
Imidž neovisne
Priča se promijenila godinu dana nakon toga kada je upravo HDZ-ova većina u Saboru Švaljek imenovala zamjenicom guvernera nakon čega je napustila Gradsku skupštinu, a samim time i lokalnu političku scenu. Time se opozicija u Skupštini raspala, Bandić je dobio stabilniju i mirniju poziciju za vladanje metropolom, a Plenković stručnjakinju u vrhu monetarne vlasti.
Situacija iz tog vremena neodoljivo podsjeća na ono čemu upravo svjedočimo u HNB-u. Švaljek je naime ostala bez pozicije guvernera iako se godinama tome nadala pomažući Vujčiću, a Plenković joj okreće leđa dajući povjerenje Žigmanu čime joj je onemogućen napredak kojem se nadala godinama u tišini pokazujući lojalnost kako guverneru, tak i samom Plenkoviću zahvaljujući kojem se Švaljek uspjela odmaknuti od imidža Bandićeve suradnice i nametnuti se kao stručnjakinja za javne financije. Stručnost se unatoč svemu može razaznati i iz njene biografije. Švaljek je naime rođena u Krapini. Još se na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu profilirala kao ambiciozna studentica koja je studij privela kraju s odličnim uspjehom i dekanovom nagradom.
Nakon toga je magistrirala i doktorirala s temom fiskalne politike i javnog duga. Dva desetljeća Švaljek je karijeru gradila u Ekonomskom institutu. U mandatu bivšeg premijera Ive Sanadera bila je dio Ekonomskog vijeća. Surađivala je i sa bivšom premijerkom Jadrankom Kosor kao njena savjetnica. Nakon toga postala je članica Savjeta HNB-a. Politika ju je u životu pratila u stopu i onda kada je ova neovisna ekonomistica uspjela postati dio Bandićevih struktura od kojih se do kraja odmakla unutar HNB-a. Premda nije preuzela Vujčićevu poziciju Švaljek se još uvijek može tješiti plaćom od 8.147 eura. U imovinsku karticu upisala je i 20.434 eura prihoda od nesamostalnog rada.
