Udruga Mljetske koze nema puno veze s kozama, ali ima s Mljetom. Vrijedni ljudi čine puno za svoj otok. Kako je i zašto udruga osnovana i druge zanimljivosti pitali smo predsjednicu udruge Velinku Buljan.
– Imala sam sreću roditi se i provesti djetinjstvo na rajskom otoku Mljetu. Kroz obrazovanje put me odveo u Zagreb gdje sam provela više od 20 godina radeći u medijima i javnim komunikacijama. Negdje u vrijeme covid epidemije suprug i ja smo počeli razmišljati o preseljenju u Dalmaciju i kao bazu za život odabrali smo moj rodni Mljet.
Što Vas je ponukalo da osnujete udrugu, kad je osnovana i zašto se zove Mljetske koze?
– Aktivni civilni angažman na Mljetu je minimalan i smatrala sam potrebnim potaknuti zajednicu na očuvanje kulturne baštine, tradicije, prirode i održivog razvoja, a kako bi se u zajednici osvijestili o važnosti navedenoga i očuvanju kao temelja za budućnost. Sve suvremene javne politike temelje se na održivosti, a nema boljeg mjesta za steći znanja o održivosti od otoka, osobito Mljeta koji je ne tako davno bio prilično izoliran i otočno stanovništvo ima znanja i iskustva u (samo)održivosti. Kao i u državi, okosnica gospodarstva na Mljetu je turizam koji se uglavnom temelji na prirodnim specifičnostima i ljepotama otoka čiji je jedan dio od nacionalne važnosti zaštićen kao nacionalni park. Moramo biti svjesni da je upravo tradicija, kulturna baština i okruženje koje imamo naš najveći potencijal za kvalitetan život i razvoj.
Na Mljetu još uvijek imamo što je većina zapadnog svijeta izgubila i sada pokušava vratiti. Mljet još nisu napali turistički mastodonti, nije zabetoniran, Mljet je još uvijek pitoreskni dalmatinski otok i kao zajednica ga kao takvog moramo osvijestiti i održati jer u tome je njegova vrijednost za budućnost. Dijeleći ove stavove, udrugu smo pokrenule Jelena Merćep-Hajdić, arhitektica, i Anica Belin, aktivna skupljačica starih sorti, uglavnom voćaka. Naša udruga svoj rad temelji na projektnim aktivnostima.
Koliko članova brojite i što točno radite, s obzirom da na facebooku pod opisom udruge stoji poljoprivreda?
– Nije bilo ništa prikladnije za odabrati.
Kako stoji poljoprivreda na Mljetu, raste li ili opada?
– Prostora za razvoj poljoprivrede je dosta. Naši preci su živjeli od poljoprivrede, obrađivao se svaki pedalj zemlje. Navodno je Mljet bio najveći maslinik na Mediteranu. Mljet slovi kao najšumovitiji otok, a ispod današnje borove šume sakriveni su suhozidi. Suhozidi, ili kako se na Mljetu nazivaju – međe, nastaju čišćenjem zemlje od kamenja koje se onda koristi za formiranje vrtova, a njihova je svrha sprečavanje erozije tla, kontrola otjecanja vode, zadržavanje vlage u zemlji i staništa su za mnoge vrste.
Koliko Mljet broji koza i koliko mu one nedostaju?
Haha, ne znam da postoji podatak o broju koza, ali u uzgoju ih je malo, a u šumi ih ima. To su takozvane podivljale koze koje su se razmnožile od davno napuštenih stada. Ali nisu ni tako divlje, ne boje se baš ljudi. Njihova prisutnost je dobra jer ipak održavaju šume i čine ih prohodnima što je pozitivan utjecaj za zaštitu od požara, a problem je što ih je veliki broj, stišće ih suša i ljeti silaze u sela da si nađu što zelenila i vode. Pri tome, kao spretne skakačice, oštećuju i urušavaju suhozide. Upravo je iz te situacije s kozama nastala inspiracija za naziv udruge. One ih ruše, mi ih gradimo.
Kako naučiti izgraditi suhozid?
– Od kada je kamena i čovjeka, od tada je i suhozida. Kamen po kamen i, uz nekoliko zanatskih pravila, zidovi rastu.
Koliko ste metara suhozida dosad obnovili i izgradili na Mljetu?
– U zadnje dvije godine imali smo tri radionice suhozida, rekonstruirali smo jedan veliki srušeni suhozid, stavili u suhozid istočni ulaz u Babino Polje i izgradili vrt ispred planinarskog doma na brdu Planjak u nacionalnom parku. Podržali smo i kazališni festival ‘Mali otok Mljet‘, dugogodišnji projekt naše dramske umjetnice Nikoline Do koja je uglavnom aktivna na švicarskoj sceni te smo proveli jedan Ceraneo projekt. Kao udruzi izuzetno nam je važno što imamo podršku lokalne zajednice. U dosadašnjim aktivnostima podržala nas je i Općina Mljet i Nacionalni park Mljet.
Da ste načelnica Mljeta, što biste učinili za bolji život na otoku?
Haha! Mislim da svatko od nas može puno napraviti i bez da je na javnim i istaknutim pozicijama.
