Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim rizikom gubitka stotina milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan ukoliko do kraja 2026. godine ne provede ključne reforme iz Reformske agende. Upozorenje dolazi iz Europske unije, uz jasnu poruku da dodatnog produženja rokova neće biti.
Prema dostupnim podacima, BiH bi mogla trajno izgubiti 373,9 milijuna eura od ukupno 976,6 milijuna eura predviđenih kroz ovaj instrument, dok je već ostala bez 108 milijuna eura zbog kašnjenja u provedbi obveza. To znači da bi gotovo polovica ukupno dostupnih sredstava mogla biti izgubljena.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos upozorila je da je vlastima u BiH već upućeno pismo s jasnim rokovima. “Bosna i Hercegovina riskira gubitak stotina milijuna eura ako se potrebne reforme ne provedu do prosinca 2026. godine”, poručila je, naglasivši kako produženja roka neće biti.
Sličnu poruku poslao je i šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, istaknuvši da BiH posjeduje značajan ekonomski potencijal, ali ga ne koristi dovoljno. “Ova zemlja ima kvalificirano stanovništvo i bogatu industrijsku tradiciju, ali veliki dio industrije i dalje se oslanja na zastarjele tehnologije koje je potrebno modernizirati”, rekao je Soreca.
Za razliku od drugih zemalja regije koje su već pokrenule reforme i time osigurale pristup sredstvima, BiH još nije potpisala ni ratificirala ključne sporazume koji su preduvjet za korištenje sredstava iz Plana rasta.
Na Prvom konzultacijskom forumu o provedbi Reformske agende u BiH, koji je organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini, istaknuto je da sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za političke izjave, već za konkretne reforme.
Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić upozorila je da je riječ o testu odgovornosti institucija. “Ako vlasti nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju šalju građanima i Europskoj uniji”, kazala je.
Sudionici foruma naglasili su potrebu uspostave jasnog institucionalnog okvira, uključujući imenovanje nacionalnog koordinatora, formiranje tijela za praćenje te veću transparentnost procesa. Posebno je istaknuta potreba da vlasti javno objave Reformsku agendu i planirane projekte kako bi građani imali uvid u obveze i planirano trošenje sredstava.
Daljnja odgađanja i političke blokade, upozoreno je, ne znače samo financijski gubitak, već i dodatno narušavanje kredibiliteta BiH na europskom putu te smanjenje šansi za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
