Bosna i Hercegovina riskira gubitak stotina milijuna eura iz Plana rasta Europske unije zbog kašnjenja u provedbi reformi i izostanka političkog dogovora. Od prvotno predviđenih 976,6 milijuna eura, iznos dostupnih sredstava već je umanjen za deset posto, dok su ključni koraci na europskom putu i dalje blokirani.
Novac namijenjen reformama i infrastrukturnim projektima ostaje nedostupan, a među neriješenim pitanjima su reforma pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. Zbog neispunjavanja obveza upozorava se i na mogućnost gubitka više od 370 milijuna eura.
Jedan od prijedloga za izlazak iz zastoja odnosi se na imenovanje glavnog pregovarača. Kao mogući kompromis spominje se da ga, na prijedlog Vijeća ministara BiH, imenuje Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, donosi BHRT.
Predlagatelji takvog rješenja smatraju da bi se time mogao prevladati spor o nadležnosti za imenovanje, s obzirom na to da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike, dok se dužnost glavnog pregovarača opisuje kao operativna i tehnička.
Kao primjer napretka u procesu europskih integracija navodi se Crna Gora, koja je u protekle četiri godine usvojila nekoliko stotina zakona povezanih s europskim putem. Ističe se da bi i Parlamentarna skupština BiH mogla provoditi sličan zakonodavni proces kada bi postojao politički dogovor.
Zastoj na europskom putu, prema ocjenama iznesenim u prilogu, ima posljedice i za građane i gospodarstvo. Problemi na granicama, poteškoće prijevoznika i dodatni troškovi za gospodarstvenike samo su dio posljedica sporog približavanja Europskoj uniji.
Među otvorenim pitanjima je i uspostava žalbenog odjela Suda BiH, uključujući određivanje njegova sjedišta. U iznesenom stavu inzistira se na tome da sjedište bude u Banjoj Luci, na području Republike Srpske.
Europska komisija ranije je upozoravala da su reforma pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača ključni koraci za napredak BiH prema članstvu u Europskoj uniji. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas također je naglašavala važnost tih pitanja tijekom posjeta BiH u studenome 2025. godine.
Iako je Europska komisija u prosincu 2025. odobrila Reformsku agendu BiH, pristup sredstvima iz Plana rasta i dalje ovisi o ispunjavanju uvjeta i završetku potrebnih pravnih postupaka.
U međuvremenu, politički dogovori i provedba reformi ostaju ključni izazovi za daljnji napredak zemlje.
