Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović izjavio je, gostujući u emisiji Dan uživo na N1, kako deklaracija potpisana na skupu Europske pučke stranke u Sarajevu sadrži važne formulacije o pravnoj državi, ekonomiji, socijalnoj pravdi, provedbi presuda Ustavnog suda BiH i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ali je izrazio sumnju da će politički lideri koji godinama upravljaju procesima u BiH doista provesti ono što su potpisali.
„Tu ćemo sigurno zapeti, jer neće odgovarati pravna država onima koji su krali, koji će, kad pravna država zaživi, završiti u zatvoru”, rekao je Cvitanović, dodajući kako slični dokumenti nisu novost i podsjetivši na deklaraciju iz 2014. godine koja, prema njegovim riječima, nije donijela konkretan napredak.
Komentirajući susret Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića na istoj konferenciji, Cvitanović je rekao kako je primijetio “došaptavanje” dvojice lidera te ocijenio da je u tijeku proces koji oni nazivaju otopljavanjem odnosa.
„Moja procjena je da je jedini cilj vlast. Dakle, kada govorim kao predstavnik dijela hrvatskog naroda, što možemo očekivati od otopljavanja tih odnosa ako je ta politika ključna u kreiranju i preglasavanju hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda Federacije i BiH”, poručio je Cvitanović.
Ustvrdio je i kako ima informacije da se održavaju intenzivni sastanci u Sarajevu između SDA, HDZ-a BiH i DF-a o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, s ciljem da se, kako kaže, zaustavi izbor Zdenka Lučića.
„Jedini cilj tog otopljavanja je sačuvati vlast, jer osjete da je dinamika i kod nas ostalih koji se bavimo politikom u BiH na vrlo visokoj razini, da su dogovori koalicije postignuti i sad je po svaku cijenu cilj zadržati tu zajedničku vlast”, rekao je.
Govoreći o političkim odnosima HDZ-a BiH, SDA i SDS-a, Cvitanović je kazao kako ne vidi što ih povezuje osim želje za vlašću. Prema njegovim riječima, politike koje su posljednjih dvadesetak godina govorile o europskom putu BiH zemlju su zapravo odvele u suprotnom smjeru.
„Danas je rečeno da Crna Gora ulazi u Europsku uniju 2028. godine. Albanija je vrlo blizu toga. Srbija otvara poglavlja, Sjeverna Makedonija vrlo intenzivno radi, a Bosna i Hercegovina tako nije otvorila ni pregovore”, rekao je Cvitanović.
Posebno se osvrnuo na OHR, istaknuvši kako mu “srce kaže” da je vrijeme da domaći lideri preuzmu odgovornost, ali da ne vjeruje kako će OHR otići iz BiH.
„OHR je idealan štit. Za njihov nerad, za nedogovaranja, za nepostizanje kompromisa, za sve ono što nas politički zadržava u prošlom vremenu OHR je štit za te politike”, rekao je Cvitanović.
Govoreći o bonskim ovlastima, kazao je kako mnogi domaći političari, prema njegovu mišljenju, uopće ne znaju što one znače.
„Ne postoji popis i katalog bonskih ovlasti. Dana je apsolutna moć visokom predstavniku”, rekao je, dodajući kako BiH ne treba toliku moć koncentriranu u pojedincu koji ne nosi legitimitet iz same Bosne i Hercegovine.
Cvitanović je komentirao i stanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodeći kako je realno očekivati da blokade potraju do listopadskih izbora. Naglasio je da kvorum u Domu naroda smatra jedinim instrumentom koji hrvatski narod ima za zaštitu od mogućeg ugrožavanja nacionalnih interesa, ali je kritizirao i praksu napuštanja sjednica bez jasnog obrazloženja.
„To je jedini instrument na razini Bosne i Hercegovine koji hrvatski narod ima, koji ga štiti od eventualnog pokušaja ugroze nacionalnih interesa. Moramo ga čuvati kao Sveto pismo”, poručio je.
Govoreći o energetici, Cvitanović je rekao kako je na jednoj od posljednjih sjednica predložio zakon o prijenosu i tržištu električne energije, kojim bi se omogućilo osnivanje burze električne energije u BiH. Prema njegovu mišljenju, logično je da ta burza bude u Mostaru, jer se u tom gradu već nalazi stručna i infrastrukturna osnova za takvu instituciju.
„Svi proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora danas rade s gubitkom samo zato što nemamo burzu električne energije i sve mora ići preko beogradske burze”, rekao je Cvitanović.
U emisiji je govorio i o zaposlenima u institucijama BiH, koji čekaju izmjene zakona o plaćama i naknadama. Poručio je kako zaposlenici na državnoj razini imaju najlošije plaće u odnosu na entitetsku i županijsku razinu.
„Ljudi imaju plaće od 1100 maraka, a vi ih ne doživljavate. Ne možete se spustiti na razinu života običnog čovjeka koji s obitelji treba preživjeti od 1200 ili 1300 maraka”, rekao je.
Osvrnuo se i na proračun institucija BiH, rekavši kako vjeruje da će biti usvojen, ali ne zbog zaposlenika ili javnog interesa, nego zato što se u njemu nalaze značajna sredstva koja će vlast, kako tvrdi, dijeliti podobnima.
„U tom proračunu nalazit će se značajni novci koje će vlast dijeliti onima koji su njima podobni. Raznim udrugama, raznim poduzetnicima, raznim humanitarnim organizacijama koji će biti strogo stranački kontrolirani”, rekao je Cvitanović.
Govoreći o Zdenku Lučiću, kandidatu stranaka okupljenih oko Petorke za člana Predsjedništva BiH, Cvitanović je odbacio teze da Lučić promašuje političku metu time što često govori o HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.
„Zdenko Lučić je na moj prijedlog kandidat stranaka Petorke. On je osoba koja je dovoljno samosvjesna, slobodna, hrabra, koja ima iskustvo i znanje da može ovaj narod povesti u potpuno drugom pravcu”, rekao je Cvitanović.
Dodao je kako HDZ BiH vlada 25 do 30 godina te da je zato logično da Lučić govori o odgovornosti onih koji su, prema njegovu mišljenju, doveli hrvatski narod u sadašnji položaj.
Komentirajući novi prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se pojavio u javnosti bez službenog autora, Cvitanović je rekao kako mu se ono što je pročitao čini “prilično primamljivim za razgovor”, ali da bi inzistirao na snažnijem mehanizmu potvrđivanja u klubovima naroda.
„Tim prijedlogom proveli bismo presude Europskog suda za ljudska prava, riješili legitimno predstavljanje i oslobodili nas političkog blata u kojem se dugo valjamo”, kazao je.
Na pitanje bi li bilo prihvatljivo da visoki predstavnik nametne izborno rješenje, Cvitanović je rekao kako bi najviše volio da Izborni zakon bude donesen u parlamentarnoj proceduri, uz odgovornost i međusobno poštovanje.
„Ako će nešto nametnuti, neka nametne kada krene, da se možemo napokon kao narod normalno natjecati na izborima, da ne utječe netko treći na izbor hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je.
Govoreći o porukama iz Hrvatske, osobito iz Domovinskog pokreta, Cvitanović je ocijenio kako će različite političke opcije u Hrvatskoj koristiti Hrvate u BiH kada im to odgovara, ali je naglasio kako Republika Hrvatska ne smije “oprati ruke” od Hrvata u BiH.
„Hrvatska nema pravo oprati ruke od Hrvata u BiH. Godine 1994. u Washingtonu Hrvatska je bila jamac tog dogovora o stvaranju Federacije”, rekao je Cvitanović.
Na kraju je upozorio da će se predizborne tenzije dodatno pojačavati.
„Do izborne kampanje tenzije će otići još daleko više, do samog pucanja praktično. Na temelju toga će bez ikakvih problema napraviti vlast, podijeliti financije, pravdu, energetiku i sve ostale resurse kojih je u BiH jako puno”, zaključio je Cvitanović.
