Elektronički nadzor uveden je kao alternativa klasičnom pritvoru i način rasterećenja zatvorskog sustava, no u Bosni i Hercegovini sve se češće povezuje s osobama optuženima ili osuđenima za teški kriminal i višemilijunske malverzacije.
Je li takav oblik nadzora postao privilegija dostupna osobama s novcem, političkim utjecajem i kvalitetnim odvjetnicima, u emisiji „Stav regiona“ na Euronews govorio je bivši tužitelj iz ŽZH i pravni stručnjak Josip Aničić.
Pritvor nije isto što i zatvor
Aničić ističe kako je prije rasprave o privilegijama potrebno jasno razlikovati dva pravna instituta – pritvor s elektroničkim nadzorom i izdržavanje zatvorske kazne u kući.
„Kada govorimo o pritvoru s elektroničkim nadzorom, riječ je o institutu koji se primjenjuje tijekom istrage, ali može trajati i nakon podizanja optužnice, pa čak i nakon donošenja nepravomoćne presude. Zatvor s elektroničkim nadzorom način je izvršenja kazne za osobu osuđenu na kaznu zatvora do godinu dana“, pojasnio je.
Pritvor, naglašava, ne znači da je osoba kriva. Riječ je o mjeri kojom se osigurava prisutnost osumnjičenika ili optuženika i sprječava ometanje kaznenog postupka.
Nakon uhićenja policija osobu može zadržati najdulje 24 sata, nakon čega je mora predati tužitelju ili pustiti na slobodu. Tužitelj potom ima dodatna 24 sata za odluku hoće li sudu predložiti određivanje pritvora.
Kada sud može odrediti pritvor?
Za određivanje pritvora nije dovoljna samo osnovana sumnja da je osoba počinila kazneno djelo. Mora postojati i najmanje jedan od zakonom propisanih razloga.
Pritvor se može odrediti ako postoji opasnost od bijega, utjecaja na svjedoke ili suučinitelje, uništavanja dokaza, ponavljanja kaznenog djela, dovršetka pokušanog djela ili počinjenja djela kojim osoba prijeti.
Kod posebno teških kaznenih djela, za koja je propisana kazna zatvora dulja od deset godina, pritvor se može odrediti i kada bi puštanje osumnjičenika na slobodu moglo izazvati ozbiljno narušavanje javnog reda.
Anjičić ističe kako se odluka ne smije donositi prema imenu, društvenom položaju ili imovinskom stanju osobe, nego isključivo prema zakonu, dokazima i okolnostima konkretnog predmeta.
„Slobodna ocjena dokaza ne znači odlučivanje na lijepe oči. Sudac mora navesti razloge za i protiv određene odluke i obrazložiti zbog čega je neku mjeru odredio ili odbio“, kazao je.
Elektronički nadzor nije moguć u svakom slučaju
Kućni pritvor s elektroničkim nadzorom blaža je alternativa smještaju u pritvorsku jedinicu, ali ga sud ne može odrediti u svim situacijama.
Prema Aničićevu objašnjenju, ta se mjera ne bi mogla primijeniti kada postoji opasnost da će osoba iz kuće utjecati na svjedoke, komunicirati sa suučiniteljima ili uništavati dokaze.
Može se koristiti kada je pritvorski razlog opasnost od bijega, ponavljanja kaznenog djela, dovršetka pokušaja ili počinjenja djela kojim je osoba ranije prijetila.
„Jedina pogodnost za tu osobu jest to što nije smještena u pritvorskoj jedinici, nego boravi u vlastitom domu. Međutim, i dalje je riječ o pritvoru“, rekao je Aničić.
Što „nanogica“ prati, a što ne može nadzirati?
Nakon što sud donese odluku o kućnom pritvoru, osoba se najprije evidentira u kazneno-popravnom zavodu. Stručne osobe potom odlaze u kuću ili stan u kojem će se pritvor izvršavati, pregledavaju prostor i utvrđuju područje unutar kojega se osoba smije kretati.
U stambenom prostoru postavlja se nadzorna jedinica, a osuđeniku ili pritvoreniku elektronički uređaj na nozi.
Sustav registrira izlazak iz dopuštenog područja, prekid signala, pokušaj skidanja uređaja ili pomicanje nadzorne opreme. Svaki takav događaj automatski se prijavljuje nadležnoj tvrtki i kazneno-popravnom zavodu.
„Nanogica prati i temperaturu tijela, zbog čega je vrlo teško prevariti sustav. Ako dođe do prekida signala ili pokušaja oštećenja uređaja, odmah se obavještavaju sud i tužiteljstvo, a kućni pritvor može biti zamijenjen pritvorom u pritvorskoj jedinici“, objasnio je.
Elektronički nadzor, međutim, ne znači da je osoba pod videonadzorom ili da se prisluškuju njezini razgovori.
„Osoba nije nadzirana slikom ni zvukom. Sustav kontrolira samo nalazi li se unutar dopuštenog prostora“, kazao je.
Može li osoba iz kućnog pritvora voditi tvrtku?
Budući da elektronički sustav ne kontrolira telefonske razgovore, računala ni druge oblike komunikacije, osoba pod kućnim pritvorom teoretski može obavljati određene poslove.
To, međutim, ovisi o dodatnim mjerama zabrane koje odredi sud.
Ako je osobi zabranjeno obavljanje određene djelatnosti, kontaktiranje pojedinih osoba ili sastajanje sa svjedocima, ona se tih zabrana mora pridržavati neovisno o tome što pritvor izvršava u vlastitom domu.
Upravo zbog toga, upozorava Aničić, javnost često pogrešno procjenjuje je li određena osoba u povlaštenom položaju, ne poznajući sve mjere koje je sud odredio uz elektronički nadzor.
Kazna do godinu dana može se služiti kod kuće
Za razliku od pritvora, kućni zatvor s elektroničkim nadzorom odnosi se na pravomoćno osuđene osobe.
Prema Aničiću, osoba osuđena na kaznu zatvora do jedne godine može, ako pristane i ako su ispunjeni zakonski uvjeti, kaznu izdržavati u vlastitom domu uz elektronički nadzor.
Problem u javnosti nastaje kada građani vide da osoba osuđena zbog teških financijskih malverzacija kaznu izdržava u kući ili je kazna do godinu dana zamijenjena novčanom.
„Institucije moraju biti transparentne i objasniti zašto je izrečena kazna od godinu dana, a ne dvije ili tri godine. Pri određivanju kazne moraju se cijeniti olakotne i otegotne okolnosti“, rekao je.
Naglasio je kako osoba osuđena na godinu i jedan mjesec zatvora više nema mogućnost zamjene kazne novčanom, dok osoba osuđena na točno godinu dana takvu zakonsku mogućnost može imati.
Odlazak liječniku pod strogom je kontrolom
Osobe u kućnom pritvoru ne mogu samostalno napuštati dom radi liječničkih pregleda ili drugih obveza.
Zdravstvenu skrb pružaju im liječnici kazneno-popravnog zavoda, jednako kao da se nalaze u pritvorskoj jedinici. Ako oni procijene da je potrebno bolničko liječenje, osoba se upućuje u zdravstvenu ustanovu uz propisanu proceduru i nadzor.
U hitnim slučajevima dom može biti napušten, ali nadležna tijela moraju odmah biti obaviještena.
„U svakom trenutku mora se znati gdje se nadzirana osoba nalazi“, zaključio je Aničić.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
