Nakon što je sud u Moldaviji prvostupanjski osudio troje državljana te zemlje na ukupno 13 i pol godina zatvora zbog sudjelovanja u trening-kampovima tijekom 2024. godine u Bosni i Hercegovini i Srbiji, otvorilo se pitanje što je s istragom o tim navodima u našoj zemlji. Iako su pojedinci u BiH negirali postojanje ruskih kampova u blizini Banje Luke, prema navodima moldavskih vlasti njihovi su državljani obučavani u tim kampovima s ciljem izazivanja nereda tijekom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u Europsku uniju u listopadu 2024. godine. U međuvremenu je predmet formiralo i Tužiteljstvo BiH, prenosi BHRT.
Tijekom izricanja presude pred sudom u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do gotovo pet i pol godina. Nitko od njih nije prisustvovao izricanju presude te su za njima raspisane tjeralice. Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće prošle godine i izjasnili se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, ali su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini. Kao lokaciju naveli su Glamočane kod Banje Luke, gdje su u šumi bili smješteni u šatorima.
Tragom tih informacija moldavskih vlasti, Detektor, medij Balkanske istraživačke mreže BiH, došao je do osoba koje su boravile u kampovima u BiH i Srbiji.
„Oni su, između ostalog – i to je sada presuda potvrdila – obučavani kako upravljati dronom, kako ga programirati, kako izviđati iz zraka te kako ispuštati bombe, šok-bombe ili druge vrste eksplozivnih naprava iz dronova, kao i za različite vandalističke radnje“, kazala je Đana Gazibara Brkanić, novinarka i urednica BIRN-a.
Iz državnog Tužiteljstva za BHT1 danas je rečeno da je, na temelju saznanja o postojanju kampa u kojem su moldavski državljani obučavani za izazivanje nereda u svojoj zemlji, formiran predmet na kojem se još radi.
„U Tužiteljstvu BiH u radu je predmet. Nakon duljeg vremena zaprimili smo određenu dokumentaciju iz Moldavije, koja je upućena na prijevod kako bi se mogla detaljno analizirati, nakon čega će biti odlučeno o daljnjim aktivnostima. Više informacija ili detalja ne možemo davati“, izjavili su iz Tužiteljstva BiH.
Stručnjak za sigurnost Slobodan Župljanin ističe da su svi relevantni domaći čimbenici, pa i EUFOR, negirali postojanje bilo kakvih plaćeničkih kampova u Bosni i Hercegovini. Tako nešto je, dodaje, nemoguće sakriti.
„Republika Srpska nije golema teritorija na kojoj bi se nešto moglo sakriti. Danas je, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, nemoguće bilo što i bilo gdje sakriti. Sasvim je sigurno da u Republici Srpskoj, čak i kada bi tako nešto postojalo, ne bi bilo moguće ostati neotkriveno. To nema nikakve veze ni s čim drugim osim s općom histerijom koja je prisutna prema Rusiji“, kazao je Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za sigurnost i zaštitu u Banjoj Luci.
Vanjsko-politički analitičar Đuro Kozar smatra da navode o kampovima ne treba ni dramatizirati ni olako odbacivati.
„Priču o ruskim kampovima na području BiH ne treba ni preuveličavati ni olako odbacivati. Najbolje je sve temeljito istražiti. BiH ne smije biti poligon za obuku bilo kakvih stranih paravojnih formacija – ni mudžahedina, niti dobrovoljaca koji odlaze u rat na Bliski istok ili u Ukrajinu“, kazao je Đuro Kozar, vanjskopolitički analitičar.
O navodnom postojanju ruskih kampova u Glamočanima kod Banje Luke očekuju se detalji istrage koju vodi Tužiteljstvo BiH.
