Hrvatski premijer Andrej Plenković održao je govor na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda gdje se, među ostalim, dotaknuo multilaterizam, nužnost mira, potrebe reforme Ujedinjenih naroda, ali je i žestoko kritizirao Srbiju zbog sprovoda Ratka Mladića.
“Hrvatska podupire multilateralizam utemeljen na pravilima kao vrhunac ljudske suradnje – ne zato što smo naivni, nego zato što smo vidjeli i iskusili alternativu”, rekao je predsjednik vlade u New Yorku. Istaknuo je kako da “odgovor nije manje multilateralizma” nego “multilateralizam koji daje rezultate“.
“Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile”, kazao je i dodao kako je Hrvatska tu vladavinu sile doživjela u rat koji je odnio skoro 20 tisuća života. Ustvrdio je da mir „zahtijeva hrabrost, vjerodostojne institucije i pravila koja se primjenjuju jednako na sve”.
Podržao Ukrajinu i pozvao na mir na Bliskom istoku
Plenković se u svojem govoru osvrnuo na rat u Ukrajini, ali i Gazi.
“Ruska agresija protiv Ukrajine, koja i dalje traje, izravno je kršenje tih pravila. Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde”, kazao je predsjednik vlade, naglašavajući da se isto mora primijeniti i na Bliskom istoku.
Istaknuo je kako su zaštita civila, neometan humanitarni pristup, poštovanje međunarodnog prava i vjerodostojna politička perspektiva ključni su za prekid ciklusa nasilja.
Ponovio je da Hrvatska podržava rješenje s dvije države u kojem Izraelci i Palestinci „žive u miru i sigurnosti”.
Nužnost reformi
Plenković je u svom govoru istaknuo na svijet koji se danas mijenja pod utjecajem tehnologija, klimatskih promjena, demografije, nezakonitih migracije te suparništva. Istaknuo je da se i u tom kontekstu moraju transformirati Ujedinjeni narodi.
“Hrvatska podupire UN koji je učinkovitiji, odgovorniji i financijski održiviji te snažniji u sva tri stupa: miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima”, kazao je i naveo da ta reforma mora uključivati i učinkovitije Vijeće sigurnosti. Podsjećamo, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda najvažnije je tijelo Ujedinjenih naroda u kojem se nalazi 15 članica, od čega je 5 stalnih (SAD, Kina, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) i 10 nestalnih. Svih pet članica imaju pravo veta te je jedan glas dovoljan za blokiranje donošenja bilo kakve rezolucije, što se pak često događa.
“Zbog toga je izbor sljedećeg glavnog tajnika tim važniji”, rekao je Plenković, zahvalivši Antoniju Guterresu na njegovom radu tijekom proteklog desetljeća.
Ispraćaj Mladića je uvreda njegovim žrtvama
Plenković je komentirao i proširenje Europske unije, navodeći kako jugoistok Europe „ostaje nedovršeni dio europskog projekta”. U svojem govoru je izrijekom kazao kako Hrvatska nastavlja podržavati proširenje na temelju zasluga, no “europska transformacija zahtijeva iskrenost oko prošlosti”.
“Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke”, rekao je Plenković i nastavio: “Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Europi nakon Holokausta”. Podsjećamo, Ratko Mladić bio je zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj i srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1996. godine kojeg je proglasio krivim Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ). Mladić je proglašen krivim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, a umro je u zatvoru Haškog suda gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.
“Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova. Sudjelovanje predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj je suprotnosti s vrijednostima Unije kojoj Srbija želi pristupiti”, rekao je.
Uskraćuje legitimna zastupljenost
Osvrnuo se i na susjednu BiH, navodeći kako se tamo Hrvatima “i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost”, uključujući u Predsjedništvu. Opisao je to „nepravednim, destabilizirajućim i protivnim duhu” Daytonskog sporazuma.
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda”, rekao je Plenković.
Podsjećamo, opći izbori u BiH se održavaju 4. listopada ove godine. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te zastupnici u skupštinama kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
