Turistički brod, karaka Santa Maria bori se s olujnim jugom, a snimku je objavio portal Dalmacija danas. Mnogi su odmah komentirali kako li je tek bilo Kolumbu, koji je upravo ovakvim tipom broda prejedrio Atlantik, otkrivši Europljanima, nakon mnogo stoljeća, ponovno Ameriku.
Inače, jahta “Santa Maria Kaštela” prodavala se 2008. godine i u oglasniku, pa se iz tih podataka razabire da je brod dug 18,6 m, širok; 4,2 m, s gazom od 2m. Osim što je manja od Kolumbove, za razliku od njegove, ova hrvatska verzija Santa Marije ima motor snage 77,2 kw (100ks), Famos Sarajevo, a razvija brzinu od 8 Čv. Tada je stajalo da “brod ima uhodan posao na Splitskoj rivi”, gdje ga je ekipa Morskog HR i snimila prije ovog juga, za vrijeme sunčanog dana.
Inače, karaka je vrsta velikog jedrenjaka koji se razvio u Mediteranu u 14. stoljeću, posebno u Veneciji i Dubrovniku. Bila je obično trojarbolna, ali su se u 16. stoljeću pojavile i četverojarbolne verzije, poznate kao karakuni ili argosies. Karake su bile veće od karavela, ali sporije i slabijih manevarskih sposobnosti. Imale su oblik trupa s uzdignutim pramcem i krmom, što im je omogućavalo veću nosivost i otpornost na vjetar i valove
Dubrovačka karaka je bila duga 38-40 metara, široka 14-15 metara, visine boka 9-10 metara, s gazom od 5 metara i nosivosti 950-1250 tona. Na pramčanom jarbolu imale su križno jedro, na glavnom jarbolu dva križna jedra, a na krmenom latinsko jedro. Bile su naoružane s do 40 topova za obranu od gusara. Imale su oko 100 članova posade.
Karake su bile ključni brodovi u Dobu otkrića, omogućavajući oceanske putovanja. Najpoznatije karake uključuju Santa Mariju i Victoriu, koja je oplovila svijet s Magellanovom ekspedicijom. U 16. stoljeću, karake su evoluirale u galeone. Dubrovačke karake su bile simbol ekonomskog prosperiteta Dubrovačke Republike.
D.G.
