Višegodišnje zanemarivanje i neadekvatno odlaganje otpada u Stocu uzrokovalo je da su kilometri zemljišta zatrpani smećem. Problem nije samo u količini otpada, već i u činjenici da se parcele koje se koriste za gradsko odlaganje nalaze neposredno uz plodna poljoprivredna zemljišta, na kojima lokalno stanovništvo pretežito živi od obrade zemlje. Sada je, kako kažu, upitna kvaliteta njihovih poljoprivrednih proizvoda koji se dalje plasiraju na tržište Bosne i Hercegovine, prenosi Federalna.
Problem odgovornog odlaganja otpada prisutan je u mnogim općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini. Otpad se uglavnom zakopava ili spaljuje, dok se recikliranje gotovo uopće ne provodi. Tako je i u Stocu, gradu bogate prirode i velikog turističkog potencijala, ali do tih lokacija vodi put preko nagomilanog otpada.
„Sve je ovo prije rata bio vinograd. Nedugo prije rata loza je uklonjena. Sada ovdje svi dovoze otpad, bez obzira tko su i odakle dolaze. Ne tražimo krivce, samo želimo da se to sanira ili regulira“, rekao je mještanin Mirzo Zele.
Za sada do svojih polja i usjeva moraju dolaziti preko deponija. Uz dvije glavne gradske lokacije za odlaganje otpada, na ovom području niknulo je još nekoliko divljih deponija. Mještani ističu da žive od poljoprivrede, a svoje proizvode prodaju na tržnici u Čapljini, odakle dalje idu na tržište ostatka zemlje.
„Ovdje proizvodim i od toga živim te prehranjujem obitelj“, ističe mještanin Adel Obradović.
„Ovdje je moja njiva. Ljeti ne mogu ništa zasaditi. Mogu možda do svibnja, ali nakon toga ništa zbog prašine. Uhvatiti se po listovima i biljka se ne može normalno razvijati jer nema zraka“, objašnjava mještanin Senad Obradović.
Ni turizam se ne može razvijati u ovom dijelu Stoca, iako se ovdje nalazi korito rijeke Bregave te pećina Badanj, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Bosni i Hercegovini.
„Kao djeca smo se tamo kupali, nije bilo separacije. Kasnije su im dodijeljeni dijelovi korita Radimlje i stijene nizvodno, koje sada lome i melju. Međutim, korito Bregave je danas potpuno devastirano“, ogorčeno kaže Meho Zele.
Stanovnici su se više puta obraćali lokalnim vlastima i višim razinama uprave. Trenutno imaju samo odgovor iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u kojem je naložen inspekcijski nadzor.
Zatražili smo i komentar lokalne vlasti, no do zaključenja ovog priloga nismo dobili odgovor. Dok se čekaju spore reakcije nadležnih, Stolac i njegovi mještani svakim se danom sve više guše u otpadu. Postoji i rizik od zaraza jer, prema riječima mještana, nerijetko se ondje odlaže medicinski i životinjski otpad, a s porastom temperatura raste i strah od širenja bolesti.
