Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je tri slučaja oboljenja od virusa Zapadnog Nila na području Hrvatske u razdoblju tijekom srpnja i kolovoza. Oboljeli pacijenti zabilježeni su na području istočne, središnje te sjeverozapadne Hrvatske. Iz Zavoda naglašavaju kako se bolest ne prenosi izravnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, već je riječ o zarazi koja se na ljude prenosi isključivo putem komaraca.
“Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila, koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes”, ističu iz HZJZ-a za RTL Danas.
Radi se o sezonskom oboljenju čije je pojavljivanje izravno povezano s klimatskim i okolišnim čimbenicima te aktivnošću ptica i komaraca, zbog čega se infekcije uglavnom bilježe tijekom ljetnih i ranih jesenskih mjeseci. Većina zaraženih osoba ne razvije nikakve simptome.
Simptomi i rizične skupine
Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80 posto slučajeva). U oko 20-30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50 posto oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica Zapadnog Nila, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana.
U manje od jedan posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave kljenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.)”, navode iz HZJZ-a.
Liječenje zaraženih pacijenata provodi se simptomatski, a većina oboljelih oporavlja se bez trajnih zdravstvenih posljedica. Stručnjaci ističu da ključnu ulogu u sprečavanju širenja bolesti imaju mjere suzbijanja komaraca te osobna zaštita pojedinaca, osobito u razdobljima najveće aktivnosti komaraca – u sumrak, tijekom noći i u ranim jutarnjim satima.
Preporučene mjere zaštite
Građanima se stoga savjetuje primjena znatnih mjera opreza pri boravku na otvorenom i u zatvorenim prostorima: Primjena sredstava koja odbijaju komarce (repelenti u spreju na kožu, prema uputama proizvođača), nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tijekom boravka na područjima s povećanom koncentracijom komaraca.
Također preporuluje se postavljanje zaštitnih mreža protiv insekata na prozore i vrata, korištenje repelenta za prostore te boravak u klimatiziranim prostorima kada je to moguće.
