Njemačka se okreće Izraelu i Ukrajini kako bi potencijalno nabavila jeftine krstareće rakete dugog dometa potrebne za odvraćanje Rusije, prema planskim dokumentima njemačkog ministarstva obrane koje je vidio Politico.
Želja Berlina je dobila na hitnosti nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio ne rasporediti jedinicu vojnika opremljenu krstarećim raketama dugog dometa Tomahawk u Njemačku, a raniji pokušaji Berlina da kupi rakete nisu urodili plodom.
Sada je uprava za naoružanje u njemačkom ministarstvu obrane zainteresirana za manje obrambene tvrtke poput ukrajinske tvrtke Fire Point i izraelskog Covenanta, prema industrijskim i vladinim dužnosnicima upoznatima s tim pitanjem. Dvije ukrajinske tvrtke su u utrci – prvi put za veliki europski obrambeni ugovor – što naglašava tehnološki skok u kijevskoj obrambenoj industriji.
Njemačka želi 4 mogućnosti za dalekometne napade
Ovaj još uvijek ne znači da će Njemačka kupiti projektile od bilo koje od tvrtki. Ali signalizira što Berlin traži: krstareće projektile dovoljno jeftine za kupnju u velikim količinama, dovoljno brze za brzo postavljanje i sposobne ugroziti ruske vojne ciljeve.
Planski dokumenti pokazuju da Njemačka provodi paralelno četverostruki plan kopnenih dubokih udara.
Prvi pravac je kupnja američkog lansera Typhon, zemaljskog sustava koji može ispaljivati krstareće rakete Tomahawk, s početnim planom za 2029. godinu.
Drugi pravac je kupnja jeftinih krstarećih raketa, s početnim kapacitetom planiranim za 2027. godinu.
Druga dva puta su dugoročniji europski razvojni projekti: vrhunska krstareća raketa s Velikom Britanijom planirana za 2032. godinu i hipersoničnu jedreću “raketu” (vozilo), također s Velikom Britanijom, planirano za 2035. godinu.
Diverzificirani arsenal krstarećih raketa bio bi velika promjena u strategiji Njemačke.
Do sada se Berlin uvelike oslanjao na Washington da osigura vrstu paljbenog kapaciteta dugog dometa potrebne za odvraćanje Rusije. Na summitu NATO-a 2024. godine, američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz dogovorili su se da će Sjedinjene Države od 2026. godine početi s raspoređivanjem raketa dugog dometa u Njemačkoj. Očekivalo se da će paket uključivati krstareće rakete Tomahawk, rakete SM-6 i kasnije hipersonično oružje pod američkim zapovjedništvom. Moskva je na taj plan burno reagirala.
Ideja je bila dati Europi vremena da razvije vlastiti program raketa dugog dometa.
No Trumpova odluka da zaustavi to raspoređivanje osujetila je taj plan, moguće i zbog kritike Berlina prema američkim potezima u Iranu i nevoljkost da sudjeluju.
Njemačka također pokušava kupiti vlastite Tomahawke. U srpnju 2025. njemački ministar obrane Boris Pistorius podnio je službeni zahtjev američkom ministru obrane Peteu Hegsethu za sustav Typhon.
No, ne očekuje se da će američko Ministarstvo obrane ući u formalni proces prodaje prije sredine 2026. jer izvozna politika još nije riješena, prema riječima jedne osobe upoznate s prodajnom politikom Pentagona.
Izraelski startup privukao je pozornost Berlina
Američki rat protiv Irana također je iscrpio američke zalihe projektila Tomahawk, a Washington Post procjenjuje da ih je u prvim tjednima sukoba ispaljeno 850 – oko četvrtine ukupnih američkih zaliha. Američka mornarica trebala bi ove godine primiti samo 110 novih projektila, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS)
To prisiljava Njemačku da traži alternative. Prema više ljudi upoznatih s planovima, agencija za nabavu njemačkog ministarstva obrane poslala je zahtjev za prijedloge proizvoda tvrtki Covenant, manje poznatoj izraelsko-američkoj tvrtki za projektile.
Podaci o tvrtki koje je pregledao Politico opisuju Covenant kao tvrtku povezanu sa SAD-om i Izraelom osnovanu 2024. godine, s planovima za izgradnju suverenog europskog ekosustava opskrbe i proizvodnih linija u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Među njegovim investitorima su američke tvrtke rizičnog kapitala Founders Fund, koju predvodi njemačko-američki tehnološki investitor Peter Thiel, i Addreesen Horowitz, koju predvode američki investitori Marc Andreessen i Ben Horowitz.
Očekuje se da će Covenantov raketni sustav, nazvan Anthem, biti testiran u Izraelu u trećem tjednu lipnja, prema izvorima upoznatim s planovima. Dužnosnici njemačkog ministarstva obrane pozvani su da promatraju testiranje, rekli su izvori.
Ukrajinske opcije se testiraju u stvarnoj borbi
Ukrajina je drugi glavni izvor jeftinih raketnih opcija koje Berlin razmatra, rekli su industrijski i vladini dužnosnici Politico.
U planskim dokumentima navedena su dva sustava povezana s Ukrajinom kao kandidati za njemačku jeftinu stazu za krstareće rakete: Flamingo, koji proizvodi ukrajinska tvrtka Fire Point, i Bars, mlazni dron-raketa srednjeg dometa koju proizvodi neimenovana ukrajinska tvrtka.
Oba sustava se razmatraju kao dio eksperimentalne studije koja bi mogla dovesti do ugovora o proizvodnji ako se oružje pokaže prikladnim, prema dokumentima.
Fire Point je već poznat u Berlinu. Tvrtkina krstareća raketa FP-5 Flamingo ima domet od 3000 kilometara, bojevu glavu od jedne tone i već pogađa ciljeve unutar Rusije. Navodno je raketa Bars korištena i u posljednjim ukrajinskim napadima na Rusiju.
Diehl Defence, njemački proizvođač sustava protuzračne obrane IRIS-T, pregovara s Fire Pointom o mogućoj zajedničkoj proizvodnji Flaminga u Njemačkoj, izvijestio je Financial Times.
Za Berlin je to privlačna formula. Ukrajina donosi sustave oblikovane ratom protiv Rusije; njemački partner može pomoći u proizvodnji, certificiranju i dugom putu do nabave Bundeswehra. Ukrajinske rakete koštaju oko 500.000 dolara svaka – otprilike petinu cijene Tomahawka, što ih čini prikladnijima za ratove iscrpljivanja poput onog koji Ukrajina vodi protiv Rusije.
Još uvijek postoje prepreke. U planskim dokumentima spominju se izvozna ograničenja oko Fire Pointovog Flaminga, što znači da bi sustav morao prevladati pravne i političke barijere prije nego što bi mogao postati dio njemačkog puta nabave. Naravno, postavlja se pitanje kako će Ukrajina imat dovoljno raketa na izvoz dok vodi aktualan rat protiv većeg protivnika. Također, i sama tvrtka Fire Point je opterećena kontroverzama.
Govoreći na sajmu naoružanja Eurosatory u Parizu u srijedu, izvršna direktorica tvrtke Fire Point Irina Tereh rekla je da je napredak Ukrajine u području raketa rezultat “bliske suradnje između proizvođača obrambene opreme, između naših krajnjih korisnika, naše vojske i između naše vlade”. Rekla je da je Kijev “uklonio mnogo birokracije”, omogućujući tvrtkama da se usredotoče na “istraživanje i razvoj te na razvoj” umjesto na papirologiju – model koji bi mogao biti teže replicirati u njemačkoj nabavi.
Njemačka ne traži samo jednu, “čarobnu” raketu. Dužnosnici proučavaju slojeviti arsenal dubokog udara: nadograđene rakete Taurus – već raspoređenu njemačko-švedsku raketu dometa 500 km, buduću vrhunsku krstareću raketu s Velikom Britanijom, moguće hipersonične sustave i jeftinije oružje koje bi se moglo kupiti u većim količinama.
Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane rekao je da je rat u Ukrajini pokazao da je udaranje na strateške ciljeve duboko iza neprijateljskih linija postalo “neophodno za vjerodostojno odvraćanje”. “Isplativi sustavi mogu nadvladati neprijateljsku protuzračnu obranu masovnim napadima i stoga su od visoke operativne vrijednosti”, rekao je glasnogovornik. Ministarstvo želi proširiti kapacitete “što je brže moguće” i prati tržište, ali je odbilo raspravljati o konkretnim planovima nabave ili tvrtkama.
Za Njemačku se ovdje radi i o suverenitetu. Zemlja će i dalje pokušavati kupiti američke sustave gdje je to potrebno. U planskim dokumentima i dalje se navode Typhon i Tomahawk kao jedna od četiri glavne akcijske linije u njemačkom planu dubokog kopnenog udara. No, isti dokumenti također upozoravaju na rizike prevelikog oslanjanja na Sjedinjene Države – posebno u vrijeme kada su američke zalihe projektila pod pritiskom, a stav Washingtona prema Europi politički nesiguran. No, vremenski okvir za 2027. godinu koji je uvršten u planske dokumente pokazuje koliko je problem postao hitan.
SAD Njemačkoj odbio predati krstareće rakete Tomahawk obećane od Bidena
