Dubrovnik je prošle godine ostvario odlične turističke rezultate kako u dolascima tako i noćenjima. U mnogočemu će biti vodeća turistička hrvatska destinacija. Protekle godine Dubrovnik i Hrvatska postavljaju pitanja o isplativosti bavljenja turizmom, najčešće naglašavajući njegove negativne aspekte. Previše turista u gradovima, pretjerana gužva na prometnicama i povijesnoj jezgri, previše privatnoga smještaja, preskupi stambeni kvadrati, zagađenje okoliša. O pozitivnim aspektima turizma, koji je u Dubrovniku jedina ozbiljna gospodarska djelatnost premalo se priča, kako u političkome tako i medijskome prostoru.
Pred 15 godina u dubrovačkome proračunu imali smo minimalne prihode od turizma i od dubrovačke baštine. Grad Dubrovnik upravljao je muzejma, koji iako su radili odlično nisu zarađivali dovoljno za svoje rashode. Prihod od zidina, žičare, korištenja prometnica išao je privatnim udrugama i tvrtkama. Trošak održavanja i obnove baštine, osim zidina, plaćanja kulturnih ustanova plaćali su građani Dubrovnik iz svojih džepova kroz gradske poreze i prireze.
Pred petnaest godina promijenili smo pristup korištenju najvrijednije dubrovačke i hrvatske imovine, povijesne jezgre Dubrovnika, brojnim mjerama. Osmislili smo i uveli u prodaju Dubrovnik card, postigli smo dogovor s DPDS-om o raspodjeli prihoda od zidina, uveli jedinstvenu muzejsku kartu, uveli koncesiju za žičaru, počeli naplaćivati zagušenje dubrovačkiH prometnica agencijama. Turisti su počeli puniti dubrovački proračun, čime su omogućena plaćanja brojnih socijalnih programa i investicija.
Protekle godine srušen je rekord u prihodima od Dubrovnikpassa i dubrovačkih zidina. Lani je prodano 453.000 Dubrovnik passova i zaradjeno 16.8 milijuna eura. Istovremeno je prihod od prodaje dijela ulaznica za zidine iznosio 7.2 milijuna eura. Ukupni prihod od Dubrovnikpassa i zidina iznosio je 24 milijuna eura te činio najveći pojedinačni prihod proračuna Grada Dubrovnika.
Za uvesti Dubrovnikpass i prihode od zidina, nismo izgradili nijedan novi muzej, nismo obnovili nijednu dionicu gradskih zidina, nismo potrošili milijune eura na novu infrastrukturu. Nismo zaposlili nijednoga novoga djelatnika kroz svih petnaest godina. Zaradu za građane Dubrovnika ostvaruje samo deset ljudi, pet stalno zaposlenih i pet volontera kroz rad Povjerenstva za praćenje razvoja Dubrovnikpassa.
Ostvarili smo svojevrsno čudo i jedinstveni rezultat u Hrvatskoj i u Europi. Prihod od postojeće gradske imovine samo na ova dva projekta od NULA kuna narastao je prošle godine na DVADESET ČETIRI MILIJUNA EURA ili STO OSAMDESET MILIJUNA KUNA.
Dubrovnikpass je najprodavaniji europski City card koga kupuje najveći postatak turista koji posjete bilo koju europsku destinaciju.
Budućim gradskim upravama mala skupina ljudi ostavlja ogromni proračunski prihod, a da nikome ništa nije oduzela. Dubrovački muzeji dobivaju sve potrebno sukladno svojim planovima, kao i Zavod za obnovu Dubrovnika. Društvo prijatelja dubrovačke starine na računu ima dovoljno novca za stabilno poslovanje u narednim godinama.
Živimo u digitalnom vremenu, vremenu u kojem se rezervacije i kupovina karata ne obavlja na fizičkim mjestima, nego na internetu. Umjetna inteligencija prožima svaki aspekt ljudske djelatnosti, kojem se i razvoj Dubrovnikpassa treba prilagoditi.
Razdoblje pred nama ovisit će jedino i samo jedino o odlukama koje će se donositi u Dubrovniku, bez ikakva utjecaja sa nacionalne ili međunarodne razine.
