Simbol hrvatskog novinarstva i jedan od zaštitnih znakova Zagreba, Vjesnikov neboder, izgorio je u noći s ponedjeljka na utorak. Za mnoge Zagrepčane to nije bilo iznenađenje: oronula zgrada prepuna azbesta, starog namještaja i papira, a kako smo nakon buktinje doznali od ministra Branka Bačića i dokumenata Porezne uprave, odavno je prijetila katastrofom. Iako prvi nalazi mjerodavnih službi govore o strujnom udaru, već su počele kružiti različite teorije o uzroku jer se u metropoli već desetljećima govori kako je taj neboder, “isplativo jedino zapaliti”.
Naime, neboder u kojem su karijeru započinjala i završavala neka od najznačajnijih imena hrvatske, pa i ex-Yu medijske scene, izgrađen 1972. godine, nalazi(o) se na prestižnoj lokaciji u centru Zagreba, na čvorištu važne Slavonske avenije i Savske ceste, a više od dva desetljeća govori se kako ga je nemoguće privesti pametnoj svrsi, čak i uz temeljitu i skupu obnovu. Ironično, jedan od ključnih razloga zbog kojih neboder proteklih godina nije mogao dobiti uporabnu dozvolu i “minimalne tehničke uvjete” (MTU) jest to što nema protupožarne stepenice, koje je bilo nemoguće naknadno ugraditi.
Danas se vidi koliko je to bitno i kakva se tragedija mogla dogoditi da je požar planuo u zgradi punoj zaposlenika. Zapravo, nije potpuno jasno kako su u tom neboderu mogla biti neka ministarstva, arhiva Porezne uprave, privatne tvrtke, radio… Vatrogasci su se lavovski borili i odradili svoj dio posla, ali se pokazalo i kako Zagreb nema opremu za gašenje na visini.
Kao naručen
Šteta na zgradi je velika, zapravo totalna, ali završnu riječ dat će statičari. Rušenje bi moglo bilo megapothvat, pogotovo zbog goleme količine opasnog azbesta, a potpuno bi promijenilo vizuru Zagreba. Za javnost bi vjerojatno najbolje rješenje bila obnova, no pitanje je hoće li to biti moguće jer su statičari već nakon prvog, vizualnog pregleda i dronovima, zaključili da je statika narušena. „Beton je izgubio dio čvrstoće, posebno na dva, tri kata. Nije cijeli neboder stradao. Pratit ćemo te stupove kako će se oni ponašati“, izjavio je statičar Mario Uroš.
Ipak, premijer Andrej Plenković optimistično je najavio da će država poduzeti što treba da se ta zgrada obnovi. “Država je suvlasnik nebodera sa 60 i nešto posto, a tu su i druge pravne osobe koje su također suvlasnici”, rekao je Plenković, koji čeka da policija i druge službe do kraja odrade svoj posao i utvrde uzrok požara. Ohrabrujuće riječi uputio je i potpredsjednik Vlade zadužen za državnu imovinu, pa tako i za veći dio nebodera, Branko Bačić, koji je, jutro nakon izbijanja požara, izrazio nadu u obnovu Vjesnika. Nije tajna da se više građevinskih lobija dosad zanimalo za to fenomenalno zemljište u centru na kojem bi mogle niknuti tisuće stanova po golemoj cijeni kvadrata.
Jer, osim nebodera, na parceli je i zgrada aneksa u kojoj je do prije 15 godina radio Večernji list, zatim prostor bivše tiskare na 46.000 četvornih metara te golemo parkiralište koje se prostire od Slavonske do unutrašnjosti Cvjetnog naselja, a cijela parcela ima potencijal za čak 220.000 četvornih metara stambeno-poslovnog prostora. Dok se uzrok požara ne utvrdi, oko Vjesnika će se razvijati razne teorije, uostalom, već su i počele, pa primjerice mnogi primjećuju da je neobično što je požar istodobno izbio na više katova. Zanimljivo je i da je buknuo u noći na Dan sjećanja, kada se zna da će Vukovar biti glavna tema hrvatskih medija. Postoji bojazan da je požar znak da će na toj atraktivnoj lokaciji niknuti novi stambeni kompleks ili kakav trgovački centar.
Svi vlasnici
Prema vlasničkom listu, cijela parcela nebodera, aneksa i okoliša vodi se kao jedna čestica, čiji je vlasnik s 38,6 posto država, a oko 22 posto Vjesnik d.d. u stečaju, čime država zaokružuje svojih više od 60 posto. Treća je, s manje od 12 posto, tvrtka Alegheny Financial u švicarskom vlasništvu (do 2020. jedan od suvlasnika bio je bivši vlasnik EPH Nino Pavić). Iznad deset posto imaju još tvrtke Konzum plus i VLM Cvjetno nekretnine d.o.o., čiji je vlasnik Večernji list. Među vlasnicima su i Plavi radio (sada Laganini), čiji ga je vlasnik Josip Majher upravo prodavao Ninu Paviću, te minorni vlasnici Multiprint i direktor više tvrtki za otpad Krešo Culjak.
Tijekom prošle i ove godine vlasnici su na svoje prostore u neboderu Vjesnka dizali kredite, upisivali terete, zabilježbe prava prvokupa… Čak je i HOO na prostor u neboderu kod BSK banke digao 3,5 milijuna eura kredita. Bit će itekako zanimljivo vidjeti i kakav će stav o ovom požaru zauzeti osiguravajuće kuće. Ministarstvo graditeljstva potvrdilo je da je u Vjesniku nekoliko njihovih poslovnih prostora od 2000 kvadrata te da je onamo preseljeno više od sedam kilometara arhive, ali i interijer iz zgrade Sabora koja se obnavlja. Vjesnik je u najboljim danima bio središte najmoćnije novinsko-izdavačke kompanije u jugoistočnoj Europi pa je osamdesetih zapošljavao oko 6000 ljudi i godišnje prodavao više od 200 milijuna izdanja. Temelj kuće postavljen je nabavom novinske rotacije, potom i preseljenjem tiskare i redakcija na novu lokaciju, a projekt se počeo realizirati polaganjem kamena temeljca za čuveni neboder 1959. godine, kada se spajaju mala novinarsko-izdavačka poduzeća.
Pokreću se Arena i Globus, a onda i najtiražnije izdanje, Večernji list. Neboder je projektirao arhitekt Antun Ulrich, koji ga je u cijelosti osmislio za novinsku i izdavačku djelatnost, a prve redakcije uselile su se 1972. Vjesnik preuzima status vodeće medijske kuće u bivšoj državi. O strelovitom napretku govore brojke: 1985. tiskano je 267 novinskih izdanja i prodano 223.333.607 tiskovina. Vrhunac moći dostiže u vrijeme zagrebačke Univerzijade. S početkom raspada Jugoslavije uslijedio je pad i rastakanje u čuvenom procesu pretvorbe i privatizacije. Tijekom gradnje, još 1964., poplava ga je teško oštetila, a čavao u lijes zabio je ovaj požar 17. studenoga.
