Američki rat s Iranom nastavlja se već tjedan dana nakon što je postalo jasno kako je, u lipnju, u Švicarskoj potpisani memorandum o razumijevanju – MoU, kao preludij u konačni mirovni sporazum postao prošlost.
Da je tako, svjedoči i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa od 8. srpnja na summitu NATO saveza u Ankari kako je mir s Iranom definitivno završio i da ga je – parafraziramo – nemoguće postići jer su to „luđaci“, “ološ”.
Jučer je pak iz Irana stigla vijest kako je Teheran prestao ispunjavati svoje obveze prema spomenutom memorandumu o završetku sukoba sa Sjedinjenim Državama. To je objavio zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekavši slijedeće:
“Sjedinjene Države prekršile su sve svoje obveze prema Islamabadskom memorandumu i obustavile njihovu provedbu. Mi smo također obustavili svoje obveze i ne provodimo ih, već se umjesto toga fokusiramo na obranu zemlje.”
Što to sve znači i kuda to vodi ne samo dvije zaraćene zemlje, pokušat ćemo doznati iz jučerašnjeg teksta specijaliziranog američkog medija National Security Journal autora Caleba Larsona, iz kojeg prenosimo, prema našem mišljenju najzanimljivije dijelove.
Iran gađao američke baze u Bahreinu i Kuvajtu nakon vala američkih napada
Nova, opasna faza borbi
Čini se da je sukob između Washingtona i Teherana ušao u novu i opasniju fazu borbi. Ono što je počelo kao kampanja usmjerena na vojne ciljeve i slobodu plovidbe evoluiralo je u proširene udare, odmazdu koja se osjeća diljem Zaljeva i rastuću zabrinutost da bi borbe mogle eskalirati u veći požar.
Sjedinjene Države izvele su tjedan dana neprekidnih, uzastopnih noći zračnih napada unutar Irana. Prema američkim dužnosnicima, kampanja ima za cilj oslabiti iranske vojne sposobnosti, posebno imovinu koja prijeti brodarstvu i američkim snagama u Perzijskom zaljevu. Pentagon je objavio relativno malo operativnih detalja o tim napadima, ali dužnosnici opisuju napore kao kontinuiranu kampanju pritiska, a ne kao jedan kazneni udar.
Iran je odgovorio napadima raketama i dronovima usmjerenim na američke vojne objekte i regionalne partnere, uključujući lokacije u Bahreinu, Kuvajtu, Jordanu i Kataru. Mnogi od tih napada su navodno presretnuti, ali oni naglašavaju spremnost s kojom Teheran može proširiti sukob geografski, umjesto da se bori samo unutar vlastitih granica.
Ova trenutna runda borbi uslijedila je nakon raspada ranijeg primirja, ne ostavljajući nijednoj strani funkcionalne diplomatske kanale sposobne zaustaviti eskalaciju.
Iznenadit će vas koliko je brodova kontaktiralo Iran za prolaz Hormuzom nakon memoranduma SAD-a i Irana
Američki napadi
Spomenuti medij dalje nabraja prošlotjedne američke zračne napade na vojnu infrastrukturu u južnom Iranu, pomorsku blokadu osmišljenu kako bi ograničile iranske pomorske aktivnosti i napade na raketne položaje, iransku obalnu obranu i logističke objekte, iranske nadzorne sustave, kao i drugu vojnu imovinu povezanu s iranskom sposobnošću da ugrozi plovidbu kroz Hormuški tjesnac.
Općenito, američki ciljevi čine se trostrukima. Prvo, smanjiti i umanjiti iransku sposobnost napada na američke snage, kao i saveznike u regiji. Drugo, održati Hormuški tjesnac otvorenim, štiteći jednu od najvažnijih svjetskih ruta za tranzit nafte. I treće, povećati pritisak na Teheran u nadi da će se iransko vodstvo na kraju vratiti pregovorima, ali iz slabije pozicije. Američki dužnosnici više su puta tvrdili da će kontinuirani vojni i ekonomski pritisak dovesti do povoljnijeg diplomatskog ishoda, ali to tek treba biti ostvareno. No, američke su snage poslale zračne tankere u regiju, što je znak njihove odlučnosti da ostvare krajnje ciljeve Washingtona u ovom ratu.
Nedavno su američki napadi navodno pogodili nekoliko iranskih mostova u iranskoj pokrajini Hormozgan. Iranska energetska infrastruktura također je bila meta američkih snaga, a iranske vlasti pozvale su stanovnike da štedljivo koriste svoje klima-uređaje kako bi se osigurala redovita opskrba električnom energijom.
Blic analiza Zorana Metera: Je li mir između SAD-a i Irana konačan, ili će trajati koliko i SP u nogometu?
Iranski napadi
Iran, s druge strane, slijedi potpuno drugačiju strategiju. Umjesto da pokuša izravno parirati američkoj zračnoj moći, Teheran se oslanjao na raketne i bespilotne napade na američke baze i obrasce u regiji. Iran je također održavao pritisak na tjesnac.
Čini se kako Iran namjerava povećati vojne i političke troškove operacija protiv zemlje i pokazati američku ranjivost unatoč zračnoj nadmoći, a istovremeno sačuvati utjecaj koji ima nad regijom zahvaljujući tjesnacu.
U konačnici, Teheran bi želio uvjeriti Washington kako je dogovoreno rješenje poželjniji ishod.
Što ni Washington ni Teheran ne žele
Čini se kako nijedna strana nije voljna sudjelovati u kopnenom ratu velikih razmjera. Za Sjedinjene Države, strategija je koristiti stalni vojni pritisak kako bi oslabili iranske vojne kapacitete, a istovremeno izbjegli dugotrajnu okupaciju ili napore izgradnje nacije. Očekuje se da će kontinuirani udari, sankcije i pomorska ograničenja na kraju prisiliti na ustupke.
Iran se, s druge strane, nada kako će strategija izdržljivosti biti njegov spasitelj. Teheran se kladio da može apsorbirati štetu, a istovremeno nametnuti dovoljno vojnih, ekonomskih i političkih troškova Sjedinjenim Državama da bi nastavak operacija bio neodrživ.
Ključno je da s obzirom na predstojeće međuizbore ta strategija može imati određene vrijednosti. Iranski čelnici dosljedno su sukob prikazivali kao onaj u kojem im je potrebno samo izbjeći poraz, a ne postići odlučujuću pobjedu na bojnom polju, što bi bilo izuzetno teško.
SAD danas nastavio napade
Navedenoj vojnopolitičkoj analizi američkog medija za kraj ćemo dodati vijest koju je u nedjelju, 19. srpnja, objavilo američko Središnje zapovjedništvo – CENTCOM.
“U osmoj uzastopnoj noći američkih napada, snage CENTCOM-a uspješno su napale iranske objekte za obalni nadzor i protuzračnu obranu, pomorske resurse te skladišta projektila i bespilotnih letjelica, nastavljajući umanjivati iranske vojne sposobnosti.” — navodi se u priopćenju američkog Središnjeg zapovjedništva na Bliskom istoku.
Navodno su napadi izvedeni i protiv snaga iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), koji je 17. srpnja napao američke trupe u Jordanu. Dva američka vojnika su poginula, a jedan je nestao u akciji tijekom odbijanja tog napada, izvijestio je CENTCOM.
Rat pogađa energetiku: Iran štedi struju, u Kuvajtu pogođen pogon za desalinizaciju vode
“Dana 17. srpnja dva su američka vojnika poginula u akciji u Jordanu dok su američko Središnje zapovjedništvo i partnerske snage odbijale iranske raketne i napade dronovima. Osim toga, jedan se vojnik trenutačno vodi kao nestao u akciji.” — navodi se u priopćenju.
