Samo nekoliko kilometara od središta Splita nalazi se mjesto čija se povijest stoljećima isprepleće s morem, ribarstvom, pomorstvom, umjetnošću i svakodnevnim životom njegovih stanovnika. Vranjic, poznat i kao Mala Venecija, dobio je novi dokumentarni zapis koji čuva uspomene na njegovu prošlost i ljude koji su oblikovali identitet ovog jedinstvenog dalmatinskog mjesta. Kratkometražni dokumentarni film „Vranjic – tragovi vremena” objavljen je 16. studenoga 2026. godine, a iza projekta stoji Turistička zajednica grada Solina, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije.
Film je realiziran kroz projekt financiranja razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine, s ciljem očuvanja vrijednih povijesnih zapisa i osobnih sjećanja. Umjesto da se priča o Vranjicu temelji isključivo na povijesnim dokumentima, autori su uključili i ljude koji svojim znanjem i uspomenama mogu približiti nekadašnji život mjesta. Upravo povezivanje arhivske građe i osobnih svjedočanstava daje posebnu vrijednost ovom dokumentarnom projektu.
Pet sugovornika čuva priču o svom mjestu
U dokumentarnom filmu sudjeluju Tonći Jelić, Zdravko Grgić, Nino Švonja, Ljubomir Jurić i Elza Tudor Gančević. Njihova sjećanja, znanje i osobna svjedočanstva dio su priče koja povezuje različita razdoblja razvoja Vranjica i približava gledateljima svijet koji se tijekom desetljeća znatno promijenio.
Takva svjedočanstva imaju posebno značenje za manje lokalne zajednice, u kojima velik dio povijesti ostaje sačuvan u obiteljskim pričama, usmenoj predaji i fotografijama koje se prenose s generacije na generaciju. Kada se ta sjećanja zabilježe kamerom, ona postaju vrijedan dokument ne samo za današnje stanovnike nego i za buduće naraštaje koji će željeti razumjeti kako se nekada živjelo uz more, od čega su ljudi živjeli i kako su se mijenjali običaji.
Režiju i kameru potpisuje Leo Šijić, dok je postprodukciju realizirao Spalatofilm. Projekt je predstavljen povodom blagdana svetog Martina, zaštitnika Vranjica, čime je njegovo objavljivanje dodatno povezano s identitetom i tradicijom mjesta.
Od antičke Salone do ribarskog i pomorskog mjesta
Povijest Vranjica mnogo je starija od njegovih današnjih kamenih kuća i uskih ulica. Prema podacima Turističke zajednice grada Solina, područje današnjeg Vranjica bilo je naseljeno još u prapovijesno doba, a iz rimskog razdoblja potječu brojni arheološki nalazi povezani s antičkom Salonom i njezinom lukom. Na području Vranjica pronađeni su ostaci antičke lučke infrastrukture, kameni spomenici, natpisi i drugi tragovi života koji svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti.
Zanimljivo je da je današnji poluotok Vranjic u prošlosti bio otok, a tijekom stoljeća mijenjao se ne samo njegov izgled nego i način života stanovnika. Posebno važnu ulogu imali su ribarstvo, pomorstvo i povezanost s okolnim naseljima, dok je industrijalizacija splitskog i solinskog područja donijela velike promjene u njegovu neposrednom okolišu.
Upravo se zbog posebnog položaja, slikovitog izgleda i povezanosti s morem Vranjic naziva Malom Venecijom. Taj naziv nije samo turistička oznaka, nego odražava poseban identitet mjesta u kojem se mediteranska arhitektura i pomorska tradicija susreću na vrlo malom prostoru.
Vranjic je dao velika imena hrvatske povijesti i umjetnosti
Ovo mjesto ima važno mjesto i u hrvatskoj kulturnoj, znanstvenoj i umjetničkoj povijesti. U Vranjicu su rođeni znameniti arheolozi i povjesničari don Frane Bulić i don Luka Jelić, čiji je rad ostavio dubok trag u istraživanju antičke i starohrvatske baštine. Njihova povezanost s Vranjicom pokazuje da je ovo malo mjesto kroz povijest imalo kulturni značaj mnogo širi od vlastitih geografskih granica.
Vranjic je bio nadahnuće i brojnim umjetnicima. Među najpoznatijima je Emanuel Vidović, jedan od najvažnijih hrvatskih slikara, koji je naslikao više veduta ovog mjesta. Njegove slike danas su dragocjeni umjetnički zapisi nekadašnjeg izgleda Vranjica i njegova prepoznatljivog mediteranskog ambijenta.
Središnje mjesto u lokalnoj tradiciji zauzima i crkva svetog Martina, čija povijest seže kroz više stoljeća. Uz nju su povezani brojni događaji iz vjerskog i društvenog života stanovnika, a njezina današnja arhitektura i umjetnička oprema predstavljaju važan dio kulturne baštine Vranjica.
U projektu sudjelovale i važne kulturne ustanove
Za realizaciju filma korištena je vrijedna povijesna i arhivska građa. Turistička zajednica grada Solina posebno je zahvalila Arheološkom muzeju u Splitu, Muzeju grada Splita, Nadbiskupskom arhivu u Splitu i Ninu Švonji, koji su omogućili korištenje materijala važnih za dokumentiranje prošlosti mjesta.
Zahvaljujući takvoj građi, gledatelji imaju priliku upoznati Vranjic i kroz prizore te dokumente koji nisu dio svakodnevnog iskustva današnjih stanovnika. U vremenu kada se obalna mjesta brzo mijenjaju, arhivski zapisi sve više dobivaju na važnosti kao svjedočanstvo nekadašnjeg prostora, arhitekture, djelatnosti i društvenog života.
Film je besplatno dostupan javnosti
Objavljivanjem filma „Vranjic – tragovi vremena” stanovnici Solina, Splita i šire Dalmacije dobili su priliku upoznati bogatu povijest mjesta koje se, unatoč blizini velikih urbanih i industrijskih područja, uspjelo sačuvati kao prepoznatljiva lokalna zajednica.
Posebna vrijednost projekta leži u tome što ne donosi samo povijesne podatke, nego i ljudsku dimenziju prošlosti. Jer Vranjic nisu samo njegove kuće, rive, crkva i more, nego i ljudi koji su ondje živjeli, radili, stvarali obitelji i prenosili priče s generacije na generaciju.
Dokumentarni film „Vranjic – tragovi vremena” dostupan je na YouTubeu, a svi zainteresirani mogu ga pogledati na poveznici:
Novi dokumentarac tako ostaje vrijedan doprinos očuvanju identiteta Male Venecije i podsjetnik na važnost bilježenja lokalne povijesti dok su još dostupni ljudi, sjećanja i dokumenti koji o njoj svjedoče.
Moja reakcija na članak je…
