Sjedinjene Države navodno intenziviraju svoju kampanju pritiska protiv Kube, a Ministarstvo pravosuđa priprema se zatražiti podizanje optužnice protiv Raúla Castra, bivšeg čelnika te otočne države.
Ova potencijalna kaznena prijava, za koju je potrebno odobrenje velike porote, riskira značajnu eskalaciju napetosti s Havanom.
Pojačani pritisak započeo je nakon vojne akcije u Venezueli ranije ove godine, koja je rezultirala uhićenjem predsjednika Nicolása Madura.
Ovaj razvoj događaja odvija se dok se SAD pridržava teškog primirja u svom tekućem sukobu s Iranom.
Evo detaljnijeg pogleda na razvoj događaja tijekom godine između Kube i SAD-a
4. siječnja
Dan nakon operacije u Venezueli u kojoj je zarobljen Maduro, državni tajnik Marco Rubio izjavio je da je kubanska vlada “u velikim problemima”, dok je predsjednik ponovno pozivao na američko preuzimanje danskog teritorija Grenlanda.
11. siječnja
Trump je uputio upozorenje vladi Kube dok se bliski saveznik Venezuele pripremao za potencijalne nemire nakon svrgavanja Madura. Trump je pozvao kubansku vladu “da sklopi dogovor PRIJE NEGO BUDE PREKASNO”.
Kubanski predsjednik, Miguel Díaz-Canel, odgovorio je: “Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet upirati prstom u Kubu na bilo koji način, apsolutno na bilo koji način.”
30. siječnja
Trump je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina na svu robu iz zemalja koje Kubi prodaju ili opskrbljuju naftu, što je potez koji bi mogao dodatno osakatiti otok.
27. veljače
Dan prije početka rata u Iranu, Trump je rekao da SAD pregovara s Havanom i iznio mogućnost “prijateljskog preuzimanja Kube”, iako nije ponudio nikakve detalje.
Trump je rekao da je Rubio razgovarao s kubanskim čelnicima “na vrlo visokoj razini”.
Trump nije pojasnio svoje komentare, ali se činilo da je pokazao da situacija s Kubom, među najvećim protivnicima Washingtona desetljećima, dolazi do kritične točke.
Negdje u veljači
Raúl Guillermo Rodríguez Castro, Castrov unuk poznat kao “Raúlito”, tajno se sastao s Rubiom na marginama samita Karipske zajednice u St. Kittsu u veljači.
13. ožujka
Díaz-Canels je rekao da su Kuba i SAD održali razgovore, što je prvi put da je ta karipska zemlja potvrdila raširene spekulacije o razgovorima s Trumpovom administracijom usred energetske krize.
Rekao je da su razgovori “bili usmjereni na pronalaženje rješenja kroz dijalog za bilateralne razlike između naše dvije nacije. Međunarodni čimbenici omogućili su ovu razmjenu.”
31. ožujka
Sanktirani ruski naftni tanker stigao je na Kubu, prvi put u tri mjeseca gorivo je stiglo do otoka.
9. travnja
Diaz-Canel je rekao da neće dati ostavku.
12. travnja
Díaz-Canel je u intervjuu rekao da neće odstupiti i da SAD nema valjanog razloga da izvrši vojni napad na otok ili da ga pokuša svrgnuti.
Govoreći u intervjuu za NBC Upoznajte novinare, predsjednik je rekao da bi invazija na Kubu bila skupa i da bi utjecala na regionalnu sigurnost.
16. travnja
Díaz-Canel je govorio tijekom skupa koji je okupio stotine ljudi na obilježavanju 65. godišnjice proglašenja socijalističke biti kubanske revolucije.
“Trenutak je iznimno izazovan i ponovno nas poziva, kao 16. travnja 1961., da budemo spremni suočiti se s ozbiljnim prijetnjama, uključujući vojnu agresiju. Ne želimo je, ali naša je dužnost pripremiti se izbjeći je i, ako postane neizbježna, poraziti je”, rekao je Díaz-Canel.
17. travnja
Pojavile su se vijesti da se američko izaslanstvo nedavno sastalo s dužnosnicima kubanske vlade, što je označilo obnovljeni diplomatski pritisak. Ovo je bio barem treći susret s Rodríguezom Castrom.
Visoki dužnosnik State Departmenta sastao se s Rodríguezom Castrom ranije ovog mjeseca, prema službeniku odjela, koji nije bio ovlašten javno komentirati i govorio je pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivoj stvari.
Dužnosnik nije rekao tko se iz SAD-a sastao s Rodríguezom Castrom, za čiji se djed vjeruje da ima utjecajnu ulogu u kubanskoj vladi iako nije na službenoj dužnosti. Drugi američki dužnosnik rekao je da Rubio nije bio dio delegacije koja je posjetila Havanu.
23. travnja
Kubanski diplomat govoreći u Ujedinjenim narodima rekao je da se Havana neće pridržavati nikakvih američkih “ultimatuma” za oslobađanje političkih zatvorenika kao dio novih pregovora.
U intervjuu s The Associated Presskubanski veleposlanik pri UN-u Ernesto Soberon Guzmán rekao je da unutarnja pitanja u vezi sa pritvorenicima “nisu na pregovaračkom stolu”. Oslobađanje političkih zatvorenika bio je ključni američki zahtjev dok su dugogodišnji protivnici održali rasprave na Kubi prvi put u desetljeću.
28. travnja
Republikanci u Senatu odbacili su zakon demokrata koji bi od Trumpa zahtijevao da prekine američku energetsku blokadu Kube osim ako ne dobije odobrenje Kongresa.
Glasovanje o rezoluciji o ratnim ovlastima pokazalo je kako republikanci i dalje stoje iza Trumpa dok jednostrano djeluje kako bi izvršio američku silu u nizu globalnih sukoba, uključujući Venezuelu, Iran i Kubu — jednog od najbližih susjeda SAD-a.
7. svibnja
Američki dužnosnici kažu da Sjedinjene Države nisu gledale na neposrednu vojnu akciju protiv Havane unatoč Trumpovim ponovljenim prijetnjama da je “Kuba sljedeća” i da bi se američki ratni brodovi raspoređeni na Bliskom istoku zbog sukoba s Iranom mogli vratiti preko otoka.
Dužnosnici uključeni u preliminarne razgovore s kubanskim vlastima također su za AP rekli da nisu optimistični da će komunistička vlada prihvatiti ponudu za desetke milijuna dolara humanitarne pomoći, dvije godine besplatnog Starlink pristupa internetu za sve Kubance, poljoprivrednu pomoć i infrastrukturnu podršku.
Ali kažu da Kuba još nije izravno odbila ponudu, koja dolazi uz uvjete kojima se vlada dugo opirala, čak i nakon što je Trumpova administracija nametnula nove sankcije Havani.
14. svibnja
Američki i kubanski dužnosnici rekli su da se direktor CIA-e John Ratcliffe sastao s kubanskim dužnosnicima, uključujući unuka Raúla Castra tijekom posjeta otoku na visokoj razini.
Ratcliffe se sastao s Rodríguezom Castrom, ministrom unutarnjih poslova Lázarom Álvarezom Casasom i šefom kubanskih obavještajnih službi te razgovarao o obavještajnoj suradnji, gospodarskoj stabilnosti i sigurnosnim pitanjima. Službenik CIA-e potvrdio je sastanke za AP.
15. svibnja
Ministarstvo pravosuđa priprema se zatražiti podizanje optužnice protiv Castra, rekle su AP-u tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Jedan od ljudi rekao je da je potencijalna optužnica povezana s Castrovom navodnom ulogom u obaranju četiriju zrakoplova 1996. godine kojima je upravljala skupina iz Miamija, Brothers to the Rescue. Castro je u to vrijeme bio ministar obrane.
Sve tri osobe govorile su pod uvjetom anonimnosti jer nisu bile ovlaštene razgovarati o istrazi koja je u tijeku. Kubanska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar o potencijalnoj optužnici, o čemu je ranije izvijestio CBS.
18. svibnja
State Department je uveo novi nivo sankcija za nekoliko kubanskih vladinih agencija, uključujući Ministarstvo unutarnjih poslova i Nacionalnu policiju i Obavještajnu upravu, dok Trumpova administracija nastavlja pojačavati pritisak na otok.
