Hrvatska, najmlađa članica Europske unije, suočava se s brojnim izazovima, ali i prilikama u prijelazu prema zelenoj budućnosti. Kao dio mediteranskog bazena, koji se zagrijava dva i pol puta brže od svjetskog prosjeka, Hrvatska je posebno izložena ekstremnim vremenskim uvjetima i riziku od šumskih požara, zbog čega joj je prioritet jačanje otpornosti na klimatske promjene.
Prema riječima Aljoše Duplića, ravnatelja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Hrvatska se u razdoblju od 1980. do 2024. našla na 17. mjestu u Europskoj uniji po ekonomskim gubicima po stanovniku uzrokovanima ekstremnim vremenskim prilikama. Izvješće izrađeno prema standardima Europske agencije za okoliš upozorava da su posljedice klimatskih promjena već sada vidljive u poljoprivredi, šumarstvu, energetici i obalnom području.
Zemlja sve češće doživljava duge suše, poplave i oluje, a najteže posljedice bilježe se u ljetnim mjesecima kada prijete veliki požari. Posebno razorna bila je 2017. godina, kada je izgorjelo više od 48 tisuća hektara površine. Ni 2023. nije bila pošteđena – jake oluje, tuče i poplave odnijele su ljudske živote te uzrokovale velika razaranja infrastrukture.
“Samo jedan ekstremni vremenski događaj može Hrvatsku teško raniti, primjerice Slovenija je 2023. u nekoliko srpanjskih sati super-oluje doživjela štetu od 16 posto BDP-a”, kaže Duplić.
Gdje je rješenje?
Rješenja, kaže Duplić, leže u provedbi nacionalnih strategija i zakona koji promiču prilagodbu na klimatske promjene. Hrvatska je donijela novu Strategiju prilagodbe, ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan te Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Dokumenti postavljaju ambiciozne ciljeve – smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije.
Unatoč napretku u smanjenju pritisaka na okoliš, izazovi ostaju brojni. Duplić upozorava na potrebu jačanja kružnog gospodarstva, učinkovitijeg gospodarenja otpadom i boljeg očuvanja bioraznolikosti, osobito u morskim ekosustavima. Hrvatska je, međutim, već ispunila cilj zaštite 30 posto morskog teritorija te je Natura 2000 mrežom obuhvaćeno više od trećine kopna i mora.
Ipak, vrste i staništa i dalje pokazuju negativne trendove. Površine pod strogom zaštitom potrebno je povećati, a ekološka poljoprivreda, iako u porastu, još nema dovoljnu tržišnu podršku. Poseban izazov predstavljaju toplinski valovi koji pogađaju i more i kopno, ugrožavajući prirodne sustave i gospodarstvo.
Balkanac unajmio kuću kod simpatične starice: ‘Uskoro je počeo pakao’
Prijelaz na kružno gospodarstvo
Duplić naglašava da je nužno ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo, održivi turizam i zelenu infrastrukturu. Obrazovanje mladih i razvoj pametnih gradova prepoznati su kao ključni elementi dugoročne otpornosti. Hrvatska je već ostvarila napredak u recikliranju – stopa je porasla s 15 posto 2014. na 37 posto 2024. godine – dok je odlaganje otpada smanjeno gotovo za trećinu.
Smanjene su i ukupne emisije stakleničkih plinova, ponajviše zahvaljujući EU sustavu trgovanja emisijama po principu “onečišćivač plaća”. No, emisije iz prometa i rashladnih uređaja i dalje rastu, što zahtijeva dodatne mjere. Uz to, onečišćenje zraka ostaje najveći okolišni rizik za zdravlje, osobito u kontinentalnim gradovima tijekom zime.
