U Saboru je na dnevnom redu prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim se namjerava ograničiti prenamjena stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja. Ako novi zakon zaživi, vlasnici koji svoje stanove namjeravaju prenamijeniti ubuduće će za to trebati suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.
Resorni ministar Branko Bačić rekao je nakon najave novog zakona kako je cilj da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni. Zakon, koji je predložila vlada, donosi i novinu po kojoj će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, pri čemu će država participirati s 33 posto vrijednosti ugradnje.
Također, s obzirom na stanje fasada u središtima gradova, na isti će se način urediti i vladino sufinanciranje obnove tih fasada. Osim toga, novim će se zakonom na kraj stati i vlasnicima stanova koji na svoju ruku zatvaraju balkone, grade nadstrešnice ili ugrađuju klima uređaje na fasadu. Za njih će po novome biti propisane su kazne.
Zaredali se zahtjevi za stankom: Stari lisac prebacuje odgovornost
Prije samog predstavljanja Zakona, zaredali su se zahtjevi za stankama. Mišo Krstičević (SDP) kritizirao je Vladu, rekavši da zakašnjelo adresira probleme krize stambenog prostora te upravljanja i održavanja zgrada.
“Vlada mjesecima najavljuje prve strategije stanovanja, a pred nas stavlja Zakon bez donesenih strateških dokumenata. S obzirom na degradaciju Sabora, iz Vlade smatraju da zastupnici nisu dorasli raspravi. Vlada priznaje da smo napravili kaos, ali da to riješimo na sastanku kućnog savjeta. Potrebna je stambena politika iz perspektive stanara, a ne bankara”.
Marija Selak Raspudić (NZ) Vladi je poručila, ako želi pomoći studentima, neka im povisi iznose koje dobivaju za stanovanje. “Dobivaju 60 eura pomoći, a zastupnici 600 eura. Je li to pravedno? Smisao ovih zakonskih izmjena, da parafraziram jednog starog mislioca, je tko je apartmanizirao je apartmanizirao, tko je balkonizirao, balkonizirao je. Kao što je nekad bilo, tko je legalizirao, legalizirao je. Država mora imati strategiju i urbanističku strategiju, kao i strategiju razvoja lokalne zajednice koje će raščistiti nered u razlikovanju stambene i poslovne namjene”.
Mostovac Miro Bulj se također pobunio. “Bačić je kao stari lisac ovim prijedlogom prebacio odgovornost na vlasnike. 80 posto potpisa treba nekome za djelatnost apartmana ili najam. Država mora imati više hrabrosti, a ne raditi sukobe. Kada gledate građevinski inspektorat, ništa nisu radili, sve se prebacuje na komunalne redare”, rekao je. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatim je odredio stanku od 10 minuta. “Onda će, kako je rekao Bulj, stari lisac predstaviti zakon”.
Bačić: Ne bježimo da smo ušli u rješenje kojim smo ograničili vlasništvo
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o zakonu.
“Zašto smo se upustili u odlučivanje da ovim zakonom ograničavamo i onemogućujemo pristup kratkoročnom najmu u višestambenim zgradama? 230 tisuća stambenih jedinica služi za najam, rekao sam što to znači za turizam, priuštivo stanovanje i u zgradama u kojima se događa kratkoročni najam. Brojna su iskustva država na Mediteranu u kojima je turizam snažan, da se stanovnici zgrada u urbanim središtima protive daljnjoj prekategorizaciji smještaja u apartmane. To nije dobro, smanjuje ponudu na tržištu jedinica koje služe za dugoročni najam, a porezni pritisak na kratkoročni najam tri puta je niži od onog na dugoročni najam. Danas porez na imovinu iznosi 12 posto. Ne bježimo da smo ušli u rješenje kojim smo ograničili vlasništvo. Naš je odgovor jasan, niti je to prvi ni zadnji zakon koji će zadirati u pravo vlasništva, vlasništvo je pravo ali i obveza. To se može zakonom utvrditi ako je mjera razmjerna cilju. Mi smo utvrdili priuštivo stanovanje za cilj. Želimo poručiti da podržavamo iznajmljivanje, ali u dugoročnom najmu. Uvjereni smo da ćemo tom mjerom, ali i poreznom reformom, suzbiti tu prenamjenu stambenih jedinica u kratkoročni najam. Polemike je izazvala zabrana postavljanja klima uređaja na pročelja, svjesni smo toga. To nije novitet našeg zakona, to danas moderne europske države odavno provode. U modernim europskim gradovima na pročeljima nema klimatskih uređaja. Zakonom želimo reći da klime mogu biti na tavanima, u dvorištima, na začeljima. Svjedoci smo da su možda neke od najljepših zgrada u Zagrebu izneređene intervencijama u zatvaranje lođa i klima uređajima, neprepoznatljive su. Ovim zakonom se omogućava da se uđe u dugoročni projekt uređenja pročelja, često su opasnost za prolaznike, neugledna su. To se neće brzo obnoviti, ali držimo je da projekt dobar, Hrvatska će propisati kriterije za uređenje pročelja. Očekujemo uključivanje jedinica lokalne samouprave”, rekao je.
“Bilo bi bolje da je zakon došao prije, bila bi manja šteta od potresa, brža i jeftinija obnova, no bolje i sada nego da ga nismo donijeli. Ide u redovnu proceduru, bit će dva čitanja, ima puno sugestija, neke stvari možda nismo primijetili. U drugom čitanju sam uvjeren da će donošenje zakona doprinijeti kvalitetnijem stanovanju”, zaključio je te dodao da se nada da će zakon biti donesen do konca godine.
Prijavljeno je 40 replika.
Uskoro opširnije…
Sabor raspravlja o temi koja je doslovno podijelila cijelu naciju: Čeka nas ‘dan D’
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.