Europska unija spremna je zemljama koje čekaju članstvo otvoriti pristup golemom jedinstvenom tržištu, ali pod uvjetom da se usklade s Unijom u odnosu prema neprijateljski nastrojenim državama i gospodarskim konkurentima. Proizlazi to iz nacrta prijedloga Europske komisije u koji je POLITICO imao uvid.
Zemljama kandidatkinjama, od kojih neke već desetljećima čekaju ulazak u EU, ponudila bi se dosad neviđena mogućnost “postupne integracije” u jedinstveno tržište i prije punopravnog članstva. To bi uključivalo trgovinu s manje prepreka i pristup istraživačkim programima dok traje postupak pristupanja.
“Jedinstveno tržište prvi je prioritet za gospodarsku konvergenciju”, navodi se u dokumentu kojim se razmatraju pogodnosti koje bi zemlje kandidatkinje mogle dobiti prije ulaska u Uniju.
‘Mapa puta’
“Ranija integracija otvorila bi prilike za poduzeća iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila strateške ovisnosti. Komisija će utvrditi u kojim područjima potvrđena regulatorna usklađenost i sposobnost provedbe omogućuju dublje sudjelovanje u istraživanju, inovacijama i industrijskoj suradnji te širi pristup tržištu. Prednost bi trebale imati mogućnosti koje pridonose pripremama za pristupanje i odgovaraju zajedničkim gospodarskim i strateškim potrebama”, stoji u nacrtu.
Pregled, koji vodi Alexandre Adam, jedan od najbližih savjetnika predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i bivši suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, mogao bi znatno promijeniti način na koji se EU odnosi prema državama u svojem susjedstvu.
Trenutačno su gotovo sve gospodarske prednosti tješnje suradnje rezervirane za punopravne članice, a posljednja država koja se pridružila Europskoj uniji bila je Hrvatska 2013. godine. U sklopu Adamova paketa mjera Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora trebale bi dobiti “mape puta” kojima bi se ubrzao njihov pristup Uniji tijekom sljedećih godina.
Pristup tržištu
S druge strane, proces pristupanja Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske traje znatno dulje. U Bruxellesu istodobno raste bojazan da bi neke od tih država mogle izgubiti interes za EU ili se snažnije približiti Rusiji i Kini.
Prema planu Europske komisije, gospodarske pogodnosti za zemlje kandidatkinje ovisit će i o njihovoj potpori vanjskopolitičkim ciljevima Europske unije.
Pristup jedinstvenom tržištu bio bi povezan i s obvezom da ključne tehnologije ne dijele s neprijateljski nastrojenim državama ili trgovinskim konkurentima. “Kako se industrijska i tržišna integracija bude produbljivala, sudjelovanje u osjetljivim sektorima mora biti popraćeno suradnjom u provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija”, navodi se u dokumentu.
Intenzivnija suradnja
“Pri procjeni pristupa trebalo bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične ovisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i opskrbne lance. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, opseg sudjelovanja trebao bi se prilagoditi u skladu s primjenjivim instrumentom”.
Među područjima u kojima se razmatra intenzivnija suradnja nalaze se poluvodiči, kvantne tehnologije, biotehnologija, umjetna inteligencija i svemirske tehnologije.
Von der Leyen u srijedu stiže u Albaniju na razgovore u sklopu svoje turneje po zemljama zapadnog Balkana. Posjetit će i Kosovo te Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće biti obuhvaćene ubrzanim putem prema članstvu. Tijekom posjeta očekuje se da će se razgovarati i o gospodarskim pogodnostima koje bi mogle dobiti države spremne na snažnije usklađivanje s Europskom unijom.
Punopravno članstvo
“Postupna integracija mora biti opipljiva za naše građane i poduzeća”, rekao je kosovski premijer Albin Kurti za POLITICO. “Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU-a, europskim fondovima i financijskim programima te zajedničkim programima u područjima kao što su energetika, digitalizacija, istraživanje, obrazovanje i infrastruktura”, rekao je.
Kurti je pritom naglasio da postupna integracija ne smije postati zamjena za punopravno članstvo. “Podržavamo postupnu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU-u, a ne paralelan proces ili njegova zamjena. Kosovo je spremno učiniti svoj dio”, dodao je.
U dokumentu Europske komisije također se navodi da krajnji cilj država kandidatkinja mora ostati punopravno članstvo. “Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme: zemlje kandidatkinje moraju završiti strog proces temeljen na zaslugama te provesti dalekosežne i trajne reforme”, navodi se. “To vrijeme trebalo bi u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica, ali i kako bi se produbila postupna integracija u područjima od zajedničkog interesa.”
Promjene unutar Unije
No pogodnosti neće biti bezuvjetne. “Ako te obveze nisu ispunjene, sudjelovanje mora ostati reverzibilno. Pristup bi, kada je to opravdano, trebalo suspendirati ili povući”, upozorava se u prijedlogu.
Aktualne članice Europske unije već su izražavale zabrinutost da bi nove države, nakon što uđu u blok, mogle odustati od ranije preuzetih obveza i blokirati ključne politike. Tako se navodi primjer se navodi Mađarska pod premijerom Viktorom Orbánom, koja je koristila pravo veta kako bi blokirala sankcije protiv Rusije i potporu Ukrajini.
Adamov pregled, koji bi trebao biti predstavljen visokim dužnosnicima 6. listopada, nakon povratka Ursule von der Leyen sa zapadnog Balkana, trebao bi predložiti i nove uvjete za buduće članice kako bi se spriječilo nazadovanje u području demokracije i vladavine prava. “Proces pristupanja mora uspostaviti više od pravnog usklađivanja”, navodi se u dokumentu. “Institucije moraju funkcionirati u praksi, a reforme moraju biti trajne. Praćenje, poticaji i provedba stoga bi trebali činiti kontinuirani okvir koji se nastavlja i nakon pristupanja.” Istodobno bi se i sama Europska unija trebala prilagoditi mogućem povećanju broja članica.
Odlučivanje kvalificiranom većinom
Prema zaključcima pregleda, EU bi mogao promijeniti dio svojih pravila kako bi smanjio mogućnost da pojedine države blokiraju odluke, a da pritom ne mora mijenjati temeljne ugovore Unije, što bi u nekim državama moglo otvoriti pitanje referenduma.
“Komisija podupire promjene Ugovora ondje gdje su potrebne, ali smatra da bi sada trebalo iskoristiti mjere koje su već dostupne prema postojećim Ugovorima”, navodi se.
Jedna od mogućnosti o kojoj se raspravlja jest šira primjena odlučivanja kvalificiranom većinom. “Glasovanje kvalificiranom većinom već je opće pravilo prema Ugovorima, ali jednoglasnost je i dalje potrebna u nekoliko strateški važnih područja. Kako broj članica bude rastao, vjerojatno će se povećavati i rizik od odgađanja ili blokade”, stoji u dokumentu.
Manje odluka jednoglasno
U tu bi se svrhu mogle koristiti takozvane prijelazne, odnosno passerelle klauzule, koje omogućuju da se odluke u određenim područjima donose većinom umjesto jednoglasno. Prema pregledu, takav bi se mehanizam mogao koristiti kako bi se lakše donosile odluke o sankcijama, odgovorima na krize povezane s ljudskim pravima te slanju civilnih misija u krizna područja.
Ipak, postoji važna prepreka, da bi se takve klauzule uopće aktivirale, sve države članice najprije se s time moraju jednoglasno složiti.
Čelnici država članica trebali bi o budućem proširenju EU-a, načinu prihvaćanja novih članica te pogodnostima za države koje još čekaju na ulazak razgovarati na dvodnevnom sastanku na vrhu u Bruxellesu koji počinje 15. listopada.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ranije je poručila da bi novi prijedlozi, zajedno s potporom država članica ubrzanju procesa, mogli otvoriti mogućnost za “jesen proširenja”, tijekom koje bi se mogle provesti dosad nezabilježene promjene.
