Donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 27. rujna, na dan kad je podnio ostavku da bi “kao običan građanin” vodio izbornu kampanju Srpske napredne stranke (SNS), donio i odluke o pomilovanju i aboliciji ukupno 49 osoba, a popise su sudovi pod pritiskom javnosti počeli objavljivati tek tjedan dana nakon izbora.
Studentski pokret, čija je lista pobjednik parlamentarnih izbora 25. listopada, oštro se usprotivio jer su na popisu pomilovanih i aboliranih od kaznenog gonjenja i nasilnici koji su napadali i ozljeđivali studente tijekom višemjesečnih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024.
Studenti su to nazvali “obesmišljavanjem pravnog akta pomilovanja” i “opasnim presedanom”, dok otac djevojke Tamare Ponjavić, jedine koja je preživjela pad nadstrešnice u Novom Sadu, ali je ostala trajni invalid, Vučićevu odluku vidi kao “ruganje pravdi“.
Povod za oštru osudu studenata i javnosti izazvala je i činjenica da se među 49 pomilovanih nalazi i vozač optužen za teško ubojstvo u pokušaju, koji se automobilom zaletio u jednu od komemorativnih studentskih blokada, teško ozlijedivši studenticu Sonju Ponjavić.
Vučić je pomilovanje potpisao 27. rujna, samo nekoliko dana prije nego što je u sudu bilo zakazano izricanje presude.
Vučić je ranije pomilovao i vozačicu koja je autom namjerno na nogostup srušila jednu studenticu tijekom komemorativne blokade u Novom Beogradu, te četvoricu aktivista SNS-a koji su u siječnju 2025. nasrnuli na skupinu studenata dok su u Novom Sadu lijepili pozive na prosvjed. Jednoj studentici je tada bejzbol palicom polomljena čeljust.
Zbog ovog incidenta i pritiska javnosti, tada je pala vlada Miloša Vučevića, vođe SNS-a, a ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Među pomilovanima u danu Vučićeva odlaska s dužnosti šefa države je i tzv. “novosadska grupa”, skupina studenata i aktivista koji su, nakon tajnog snimanja jednog od njihovih sastanaka, optuženi za pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka.
Vučić je to okarakterizirao kao “užasne događaje u posljednjih godinu i pol dana“, aludirajući na masovne protuvladine prosvjede koji su, predvođeni studentima, preplavili cijelu zemlju poslije novosadske tragdije.
Na dosad objavljenom popisu od 49 pomilovanih i aboliranih nedostaje još sedam imena, a od dosad objavljenih najpoznatija je Dijana Hrkalović, nekadašnja državna tajnica srbijanskog MUP-a, kojoj se sudilo za trgovinu utjecajem.
Pravni stručnjaci, među ostalim, osporavali su Vučićev ubrzani tajming i kršenje procedure, ukazujući da nije poštivan formalni slijed.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vida Petrović-Škero rekla je da bi legalnost Vučićevih pomilovanja mogla biti dovedena u pitanje ako se pokaže da nije poštivana procedura u kojoj je moralo sudjelovati i Ministarstvo pravosuđa.
“Ako Ministarstvo nije sudjelovalo u tom postupku, onda kompletna procedura nije legalna i akt ne može proizvesti pravno djelovanje”, rekla je ona za TV Nova, navodeći da bi “morao reagirati Ustavni sud“.
No, reagiranje Ustavnog suda se u tranzicijskom periodu prijenosa vlasti teško može očekivati jer je na njegovu čelu profesor beogradskog Pravnog fakulteta dr. Vladan Petrov, kojeg se u stručnim krugovima i velikom dijelu javnosti smatra Vučićevim “lojalistom”, prenosi Hina.
