Stižu prve reakcije svjetskih medija na maloprije završenu veliku kinesku vojnu paradu na središnjem gradskom trgu prijestolnice Pekinga povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata na Dalekom istoku i pobjede nad militarističkim Japanom.
Ukratko smo izdvojili pojedine ključne citate iz relevantnih zapadnih medija, a na kraju objavljujemo najzanimljivije dijelove britanskog medija The Guardian na ovu temu.
Najmanji mogući zajednički nazivnik reakcija srednjostrujaških zapadnih medija definitivno bi bio onaj kako je Kina današnjom vojnom paradom željela zapadu odaslati jasno upozorenje o svojoj vojnoj snazi, o tome, tko su joj stvarni saveznici, i kakav je njen i njihov pogled na Drugi svjetski rat i u njemu podnijete žrtve.
Reakcije američkih medija
Prema navodima The Washington posta sastav gostiju-državnika koji su stajali uz kineskog vođu Xi Jinpinga odražava stavove Pekinga kako prema Drugom svjetskom ratu, tako i prema trenutačnim odnosima snaga u svijetu. Evo jednog citata:
„Kako su se odnosi sa Sjedinjenim Državama i Europom pogoršali, Xi se fokusirao na jačanje saveza s Putinom, Kim Jong-unom i drugim istomišljenicima iz svijeta. Ovogodišnji događaj ima još manje američkih saveznika i partnera nego 2015., kada je Kina prvi put održala paradu pobjede u Drugom svjetskom ratu.“
S druge strane The Wall Street Journal piše kako je kineski državni vrh vojnu paradu pokušalo prikazati kao upozorenje Zapadu
„Spektakl je naglasio sliku velike sile koju Xi želi projicirati svijetu i poslužio je kao upozorenje Sjedinjenim Državama i Europi da ne pokušavaju prijeći Kinu. Protuzapadni sentiment pojačan je prisutnošću sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji su stajali na podiju pored kineskog predsjednika kako bi gledali paradu. Ranije ovog tjedna, Xi se zagrijao za Putina i druge strane čelnike, uključujući iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana , u kineskom lučkom gradu Tianjinu na summitu Šangajske organizacije za suradnju, bloka putem kojeg Kina nastoji postići svoje strateške ciljeve.“
The New York Times piše sljedeće:
„Putinova nazočnost naglasila je kako Kina i Rusija žele uskladiti svoje poglede na povijest i predstaviti Drugi svjetski rat kao dokaz žrtava svojih zemalja i kao opravdanje za svoje tvrdnje o većem utjecaju u poslijeratnom svjetskom poretku.“
Xi otvorio vojnu paradu uz Putina i Kima: ‘Nezaustavljiva’ Kina i ‘valovi’ novog oružja
Uz Putina i Kima, Xi odašilje poruku o izboru između rata i mira
Vrlo zanimljivu ocjenu događaja u Pekingu i Kini općenito ovih dana dao je britanski The Guardian. Evo najzanimljivijih dijelova njegovog današnjeg teksta:
Trump je kritizirao kineski Dana pobjede, a Kina je vojnom paradom završila tjedan diplomatskog poziranja koje je viđeno kao izazov Zapadu.
Xi Jinping je rekao da se svijet suočava s izborom između mira i rata dok je održavao najveću kinesku vojnu paradu, kojoj su se pridružili Vladimir Putin i Kim Jong-un u znak prkosa Zapadu.
„Danas se čovječanstvo ponovno suočava s izborom mira ili rata, dijaloga ili sukoba, obostrano dobitne ili nulte sume“, rekao je Xi okupljenima od više od 50.000 gledatelja, dodajući da kineski narod „čvrsto stoji na pravoj strani povijesti“.
Rekao je da je Kina velika nacija koju “nikada ne zastrašuju nasilnici”, očito prikriveno aludirajući na SAD i njihove saveznike, te upozorio da je Kina “nezaustavljiva”.
Događaj je označio kraj tjedna diplomatskog isticanja u Kini, a Xi je u Tianjinu ugostio desetke čelnika, u nastojanju da uzdigne skupine kojima dominira globalni jug – a predvodi Kina – nad skupinama predvođenim Zapadom poput NATO-a. Višegodišnju kampanju potpomogle su trgovinske tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa i (njegova) nestabilna politika koja je zategnula odnose i sa saveznicima i sa suparnicima.
Ali analitičari su rekli da je neviđena slika trojice autokratskih moćnika kako razgovaraju i rukuju se dok su u srijedu hodali crvenim tepihom na Trgu Tiananmen poslala najsnažniju poruku prkosa Zapadu.
„Peking šalje poruku… da čak i ako zapadne zemlje nastave sankcionirati Rusiju zbog rata između Rusije i Ukrajine, Peking se neće bojati stati uz svog prijatelja“, rekao je Wen-Ti Sung, nerezidentni suradnik u Globalnom kineskom centru Atlantskog vijeća.
Kina je paradu hvalila kao znak jedinstva s drugim zemljama, a Kimova nazočnost je prvi put da je viđen s Xijem i Putinom na istom događaju. To je tek drugo Kimovo prijavljeno putovanje u inozemstvo u šest godina. Događaj je izazvao gotovo trenutnu reakciju Trumpa.
„Neka predsjednik Xi i divni narod Kine imaju sjajan i trajan dan slavlja“, objavio je Trump na svom računu Truth Social. „Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong-unu, dok kujete zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država.“
Samo nekoliko sati nakon parade, dužnosnici su izvijestili da su Kim i Putin održali formalni sastanak, na kojem je Kim rekao da je spreman učiniti “sve što može kako bi pomogao” Rusiji, opisujući to kao “bratsku dužnost”, prema ruskim državnim medijima.
Rusija tvrdi da je u pregovorima o isporuci Indiji dodatnih sustava S-400
Prikazana vojna tehnika
Britanski medij dalje nastavlja s ocjenama na paradi prikazane vojne opreme i tehnike.
Analitičari su istaknuli velik dio izložene vojne opreme; od tenkova i dronova do raketa dugog dometa i nuklearnih raketa, borbenih zrakoplova i stealth zrakoplova, a predstavljeno je i nekoliko novorazvijenih sredstava.
Oprema je namijenjena “da Sjedinjenim Državama, Europi i kineskim susjedima daju do znanja da bi trebali ugroziti temeljne nacionalne interese Kine”, rekao je Drew Thompson, viši suradnik na Školi međunarodnih studija S Rajaratnam u Singapuru.
Kineski vojni dužnosnici izjavili su da je među oružjem koje je prvi put prikazano javnosti hiperzvučni projektili namijenjeni uništavanju brodova na moru. To oružje posebno zabrinjava američku mornaricu koja patrolira zapadnim Pacifikom.
Također su bili izloženi podvodni dronovi, uključujući AJX002 i novu interkontinentalnu balističku raketu DF-61, za koju Kina tvrdi da bi mogla nositi nuklearne bojeve glave do udaljenih ciljeva.
Jennifer Parker, vanjska suradnica na pomorskim studijama na Sveučilištu New York u Canberri, rekla je da je parada više bila usmjerena na slanje određene poruke Kine nego na signaliziranje novih sposobnosti. „Ovakva parada se ne održava u spomen na kraj Drugog svjetskog rata. Ovakva parada se održava kako bi se pokazala snaga… i poslala određena poruka“, rekla je.
„Ono što pokušavaju pokazati je konvencionalna i nuklearna sila koja može djelovati u svim područjima i s najsuvremenijom tehnologijom.“
Zoran Meter: Konačni razlaz s EU: Rusija, Kina i Mongolija gradit će dva nova golema plinovoda
