Prema Strategiji protuminskog djelovanja BiH, prošle godine za razminiranje je bilo planirano 61,3 milijuna KM, no umjesto tog iznosa izdvojeno je 30,2 milijuna KM, odnosno 49 posto od planiranog, piše Capital.
Od ukupno utrošenih sredstava, kako se navodi u izvješću o protuminskom djelovanju za prošlu godinu, domaće institucije osigurale su 20,6 milijuna KM, dok su donatori i međunarodni izvori financiranja sudjelovali s 9,6 milijuna KM.
U izvješću, koje je upućeno na javne konzultacije, ističe se kako iznos od 30,2 milijuna KM ne predstavlja konačan ukupni trošak razminiranja jer nije moguće precizno utvrditi sve donatorske iznose.
“Nevladina organizacija ‘MAG’, koja je bila jedan od značajnih aktera razminiranja, krajem 2025. godine povukla se iz BiH i nije dostavila svoj financijski izvještaj”, navodi se u dokumentu. Dodaje se i kako donatori i međunarodne organizacije nemaju obvezu dostavljanja financijskih izvješća, iako su ih ranijih godina dostavljali kako bi prikazali svoj doprinos.
Posebno zanimljiv podatak iz izvješća odnosi se na minski sumnjive površine. Na kraju prošle godine one su iznosile 770 četvornih kilometara, no već u siječnju ove godine povećane su za više od četiri četvorna kilometra.
“Sumnjivo opasna površina na mine u BiH u siječnju prošle godine iznosila je 822 četvorna kilometra te je tijekom godine smanjena za 52 četvorna kilometra, na 770. Međutim, na temelju novih informacija o miniranosti i provedbom netehničkog izviđanja u siječnju ove godine utvrđeno je da ona sada iznosi više od 774 četvorna kilometra”, navodi se u izvješću.
Ovi podaci pokazuju složenost procesa razminiranja u Bosni i Hercegovini, budući da ni više od tri desetljeća nakon završetka rata nisu u potpunosti identificirane sve minski sumnjive površine, a kamoli očišćen teritorij od mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Prema planu za 2025. godinu, bilo je predviđeno razminiranje ukupno 75 četvornih kilometara, dok je u stvarnosti razminirano 52,4 četvorna kilometra, odnosno 70 posto planiranog.
Ranije objavljeni sveobuhvatni plan predviđa da bi, kako bi BiH bila očišćena od mina do 2035. godine, bilo potrebno godišnje osigurati oko 103 milijuna KM.
“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može završiti bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina vidljivo je smanjenje interesa donatora, dijelom zbog globalne ekonomske situacije, a dijelom zbog drugih kriznih žarišta na koja se preusmjeravaju sredstva”, navodi se u planu Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).
