Dok se svijet bavi napetostima u Ukrajini i na Bliskom istoku, na drugom kraju globusa polako se rasplamsava novi sukob, onaj na Karibima. U njegovom središtu nalazi se Venezuela, zemlja s najvećim svjetskim zalihama nafte, čiji režim Nicolása Madura ponovo prkosi Zapadu i otvara vrata ruskom utjecaju.
U posljednjih nekoliko mjeseci, politička i vojna napetost u regiji naglo je porasla. Sjedinjene Države povećale su vojnu prisutnost u Karibima, rasporedile flotu ratnih brodova i pojačale sankcije Caracasu, dok je Venezuela odgovorila mobilizacijom vlastitih snaga i potpisivanjem strateškog pakta s Rusijom.
Analitičari upozoravaju da je riječ o najopasnijem sukobu interesa između Washingtona i Moskve u Latinskoj Americi još od Hladnog rata.
Madurov režim pod opsadom
Predsjednik Nicolás Maduro već godinama vodi bitku za politički opstanak. Nakon spornih izbora 2024. godine, koje su zapadne zemlje proglasile nepravednim, režim je uhitio više od dvije tisuće ljudi, uključujući opozicijske čelnike i novinare, navodi Human Rights Watch.
Maduro tvrdi da je zemlja pod konstantnim udarom “imperijalne sile” koja želi preuzeti kontrolu nad prirodnim resursima Venezuele. “SAD želi rat da bi zaplijenio naše naftne i zlatne rezerve”, izjavio je nedavno u Caracasu.
Dok vlast jača represiju, društvena slika zemlje je porazna: inflacija, siromaštvo i pad proizvodnje nafte guraju milijune stanovnika u bijeg. Prema UN-u, više od sedam milijuna Venezuelanaca napustilo je zemlju od 2015. godine, što predstavlja najveći egzodus u modernoj povijesti Latinske Amerike.
Američki pritisak i vojna demonstracija
Washington, koji je još 2019. pokušao potaknuti promjenu režima, ponovo zaoštrava ton. Američka mornarica posljednjih mjeseci intenzivno patrolira karipskim vodama, a u luci San Juan u Portoriku usidrena je najveća američka pomorska formacija u regiji u posljednjih 35 godina.
Pentagon navodi da je cilj “borba protiv krijumčarenja droga i zaštita demokratskih interesa”, no Caracas tvrdi da se radi o pripremi za vojnu intervenciju. Venezuelanska vojska odgovorila je mobilizacijom pomorskih snaga, dronova i borbenih aviona Su-30, a Maduro je naredio “punu pripravnost oružanih snaga”. Napetost je dodatno porasla nakon što je SAD proširio sankcije i povećao nagradu za informacije koje bi dovele do Madurova uhićenja.
Washington Post je izvijestio da je Venezuela od Moskve zatražila 14 raketnih sustava zemlja-zrak, remont borbenih zrakoplova i motora Su-30MK2, popravak radara i logističku podršku. Izvori su rekli da je Caracas također kontaktirao Kinu i Iran kako bi produbio suradnju u nadzoru, ometanju GPS-a i tehnologijama dronova dugog dometa.
Venezuelanski predsjednik nedavno je objavio da zemlja posjeduje 5.000 ruskih raketa Igla-S, prijenosni zračnoobrambeni sustav (MANPADS) koji je vrlo učinkovit protiv nisko letećih zrakoplova i krstarećih raketa. Strategijski raspoređene unutar venezuelskog zračnog obrambenog sustava, ove rakete koje se lansiraju s ramena predstavljaju izravni odgovor na svaku američku zračnu operaciju u blizini venezuelskoga zračnog prostora.
JUST IN: 🇻🇪🇷🇺 Venezuelan President Nicolas Maduro says his country has 5,000 Russian surface-to-air missiles to counter the United States. pic.twitter.com/RQdnxiNb7h
— BRICS News (@BRICSinfo) October 23, 2025
Rusija i Kina preuzimaju ulogu zaštitnika
U trenutku kada je Zapad gotovo u potpunosti izolirao Caracas, Maduro se okreće Moskvi i Pekingu. Venezuela je u rujnu potpisala “Sporazum o strateškoj suradnji” s Rusijom koji predviđa jaču vojnu i energetsku vezu. Ruski instruktori već djeluju u venezuelanskim bazama, a u tijeku su i pregovori o nabavi protuzračnih sustava i modernizaciji borbenih zrakoplova.
“Rusija koristi Venezuelu kao simbol svog prisustva u američkom dvorištu, jednako kao što NATO djeluje u ruskom susjedstvu”, komentira moskovski politolog Sergej Markov.
Kina, s druge strane, već je najveći vjerovnik Venezuele, s ulaganjima u infrastrukturu, naftnu industriju i rudnike litija. Iran isporučuje dijelove za rafinerije, dok Turska i Rusija otkupljuju zlato iz venezuelanskih rudnika, često izvan međunarodnih nadzornih mehanizama.
Nafta u središtu svega
Venezuela posjeduje najveće svjetske rezerve sirove nafte, čak 303 milijarde barela, a upravo je to razlog zbog kojeg nijedna sila ne odustaje od interesa u toj zemlji. Slijede je Saudijska Arabija s 267,2 milijarde barela, Iran s 208,6 milijardi barela i Kanada sa 163,6 milijardi barela. Ove četiri zemlje zajedno imaju više od polovice globalnih rezervi.
Za SAD, kontrola nad venezuelanskom naftom značila bi stabilan izvor energenata i utjecaj u regiji koju sve više preuzimaju Rusija i Kina.
Za Madura, pak, suradnja s Moskvom i Pekingom jedini je način da se režim održi na površini.
Washington je 2024. privremeno ublažio dio sankcija kako bi potaknuo dijalog s Caracasom, ali nakon novih represivnih poteza vlade, restrikcije su ponovno pooštrene. “Američke sankcije nisu srušile režim, ali su uništile srednju klasu i natjerale milijune ljudi u bijeg”, tvrdi politologinja iz Buenos Airesa María Ortega.
U Caracasu se danas prelamaju globalne sfere utjecaja. Dok Zapad traži načine kako oslabiti Madurovu vlast, Rusija i Kina koriste svaku priliku da prošire svoj utjecaj u Latinskoj Americi. Venezuela tako postaje simbol multipolarnog svijeta gdje se susreću interesi velikih sila, dok obični građani plaćaju najveću cijenu.
“Bitka za Venezuelu nije samo politička ni energetska”, piše Le Monde. “To je ogledni primjer kako izgleda novi svjetski poredak u kojem više nema jasnog pobjednika, samo stalni pritisak i borba za opstanak”.
