Poteškoće s pamćenjem česta su briga starijih osoba i njihovih obitelji. No znači li svaka zaboravljena riječ, ime ili dogovor početak demencije?
Upravo je to bilo jedno od središnjih pitanja edukativne tribine „Rano prepoznavanje demencije”, održane 26. listopada u Vatrogasnom domu u Makarskoj.
Predavanje je održao neurolog prof. dr. sc. Gordan Džamonja, a interes građana bio je iznimno velik. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, pri čemu su se među posjetiteljima našli i pripadnici mlađih generacija.
Svaka zaboravljivost ne znači demenciju
Jedna od najvažnijih poruka predavanja bila je da poteškoće s pamćenjem ne znače automatski da osoba boluje od demencije.
Postoje razlike između promjena koje prate uobičajeno starenje, blagih kognitivnih poremećaja i bolesti koje postupno utječu na pamćenje, razmišljanje i svakodnevno funkcioniranje.
Posebno je važno obratiti pozornost na promjene koje se ponavljaju, pogoršavaju ili otežavaju obavljanje uobičajenih poslova.
Takvi simptomi zahtijevaju stručnu procjenu jer određene kognitivne poteškoće mogu imati i uzroke koji se mogu liječiti.
Džamonja je istaknuo važnost pravodobnog prepoznavanja promjena, kako bi se osobama koje imaju poteškoće i njihovim obiteljima na vrijeme osigurala potrebna podrška.
Koji znakovi zaslužuju dodatnu pozornost?
Kod Alzheimerove bolesti, najčešćeg uzroka demencije, jedan od ranijih simptoma mogu biti teškoće s pamćenjem nedavnih događaja i novih informacija.
S vremenom se mogu pojaviti i poteškoće s orijentacijom, pronalaženjem riječi, donošenjem odluka ili izvođenjem svakodnevnih aktivnosti.
Ipak, pojedinačni simptom nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
Za procjenu su važni razgovor s liječnikom, pregled i, prema potrebi, dodatne dijagnostičke pretrage.
Učenje, glazba, kretanje i društveni kontakti
Velik dio predavanja bio je posvećen aktivnostima koje mogu pridonijeti zdravijem starenju i očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Džamonja je posebno istaknuo važnost redovite tjelesne aktivnosti, čitanja, učenja novih vještina, glazbe, kreativnog rada i održavanja društvenih kontakata.
Govorio je i o važnosti uravnotežene, mediteranske prehrane te mentalne aktivnosti u starijoj životnoj dobi.
Takve navike mogu pridonijeti općem zdravlju i smanjenju određenih rizika, iako ne predstavljaju jamstvo da se demencija neće razviti.
Stručnjaci naglašavaju i važnost liječenja drugih zdravstvenih problema, kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest i poremećaji sluha, kada su prisutni.
U Makarskoj već postoje programi za starije osobe
Tribina je održana u sklopu pilot-programa „SENIORI – za unapređenje kvalitete življenja osoba treće životne dobi”, koji provodi Matica umirovljenika Makarska uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Grad Makarska već podupire pojedine programe namijenjene starijim osobama i osobama koje žive s neurodegenerativnim bolestima.
Među aktivnostima su tjelovježba, stolni tenis i fizikalna terapija, a poseban je naglasak na društvenom uključivanju.
Predsjednica Matice umirovljenika Jadranka Gaće istaknula je da su uređeni prostori Matice na Marineti postali važno mjesto susreta i svakodnevnih aktivnosti.
Zdravlje mozga nije pitanje samo starijih ljudi
Velik interes za makarsko predavanje pokazao je da zabrinutost zbog demencije ne postoji samo među starijim osobama.
S njom se suočavaju i članovi obitelji koji primjećuju promjene kod svojih roditelja ili drugih bližnjih.
Najvažnija poruka predavanja jest da promjene pamćenja ne treba automatski pripisivati starosti, ali ni svaku zaboravljivost doživljavati kao znak ozbiljne bolesti.
Ako se poteškoće ponavljaju, postupno pogoršavaju ili otežavaju svakodnevni život, potrebno je razgovarati s liječnikom. Pravodobna procjena može pomoći u prepoznavanju uzroka i organiziranju odgovarajuće podrške.
Moja reakcija na članak je…
