BILJANE DONJE/ZADAR – Tzv. “Crno brdo” polako, ali sigurno se miče iz naše županije, objavio je na svom Facebook profilu zadarski župan Josip Bilaver.
– Ovo je važan korak za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i kvalitetniji život naših sugrađana. Hvala Ministarstvu zaštite okoliša Vlade Republike Hrvatske i Fondu za zaštitu okoliša na potpori i konkretnim koracima prema rješavanju ovog dugogodišnjeg problema! – poručio je Bilaver.
Vlada je prije godinu dala suglasnost direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje ugovora o nabavi radova uklanjanja otpadne troske s odabranim ponuditeljem KEMOKOP d.o.o. u iznosu 17,5 milijuna eura s PDV-om. Rok za sanaciju bio je 16 mjeseci i prema stanju na gradilištu čini se da će posao biti obavljen na vrijeme
Kako je nastalo ovo brdo opasnog otpada usred ničega?
Priča o famoznom zadarskom „Crnom brdu“ započinje 2010. godine, kada su kolone kamiona iz Šibenika prema Biljanima Donjim počele dopremati goleme količine silikomanganske troske.
Ovaj golemi nasip, težak gotovo 140.000 tona, nastao je kao nusproizvod sanacije bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF). Iako je materijal tamo službeno dovezen pod krinkom „sirovine“ za daljnju industrijsku upotrebu, on se ubrzo pretvorio u jedan od najvećih ekoloških problema u Hrvatskoj.
Više od desetljeća crna je prašina s nezaštićenog brda, pod utjecajem vjetra i kiša, zagađivala okolna polja i uznemiravala mještane, dok je pravna bitka trajala na relaciji Zagreb – Bruxelles. Čitav je slučaj kulminirao na Sudu Europske unije, koji je presudio protiv Hrvatske jer država nije uspjela osigurati da se taj otpad zbrine na način koji ne ugrožava ljudsko zdravlje i okoliš.
Tek nakon višegodišnjih prosvjeda i ogromnih kazni koje su visjele nad glavom, u kolovozu 2025. godine napokon je započela operacija uklanjanja ovog crnog spomenika industrijskom nemaru, čime je otvoren put konačnoj sanaciji Ravnih kotara.
Smeće istovareno u selo naseljeno Srbima, Hrvatsku na rješenje prisilila EU!
Prema službenim statistikama, Biljane Donje oduvijek su naseljene srpskim stanovništvom. Je li to prevagnulo u odluci tvrtke za deponiranje koja je odlučila otrovni otpad istresti ovdje, na mjestu uz koje je izgrađena i autocesta, to će znati samo oni koji su to napravili.
Prema popisu iz 2011. godine, u naselju je živjelo 102 stanovnika, od čega su Srbi činili približno 90% stanovništva, dok je Hrvata bilo oko 10%.
Prema najnovijem popisu iz 2021. godine, broj stanovnika u Biljanima Donjim porastao je na 209. Iako Državni zavod za statistiku u javnim tablicama po naseljima primarno objavljuje podatke o spolu i starosti, širi podaci za Grad Benkovac i lokalni izvještaji potvrđuju da je mjesto i dalje većinski naseljeno stanovništvom srpske nacionalnosti, uz značajan broj povratnika starije životne dobi.
Trosku je dovozila tvrtka MLM Group, čiji je direktor Sadik Čolić mještane uvjeravao da će se materijal iskoristiti u gradnji zadarske luke Gaženica, što se na kraju nije dogodilo.
Treba reći da je Hrvatska krenula u rješavanje problema nelegalnog odlagališta troske na takozvanom “crnom brdu” tek mjesec dana nakon što ju je Europska komisija po drugi put tužila Sudu Europske unije.
D.G.
