Studeni je donio pad turističkog prometa u cijeloj Hrvatskoj, a Dalmacija je među regijama koje su taj minus osjetile jače od državnog prosjeka. Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u komercijalnom smještaju u studenome 2025. ostvareno je 5,8 posto manje noćenja nego u istom mjesecu lani, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji pad bio znatno izraženiji.
Na razini Hrvatske zabilježeno je ukupno 414 tisuća dolazaka i 932 tisuće noćenja turista. U odnosu na studeni 2024. dolasci su pali za 6,7 posto, a noćenja za 5,8 posto. Pad je prije svega rezultat slabijeg dolaska stranih gostiju, kojih je bilo gotovo deset posto manje nego lani.
Splitsko-dalmatinska županija među onima s najvećim padom
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u studenome je ostvareno 39.434 dolazaka i 96.472 noćenja, što je 16,8% manje noćenja nego u istom mjesecu prošle godine (indeks 83,2). Pad je vidljiv i po dolascima: ukupno su pali na indeks 78,3. Posebno je izražen minus kod stranih gostiju – ostvarili su 21.722 dolaska i 62.662 noćenja, uz pad noćenja na indeks 80,9 (dakle oko 19% manje). Domaći turisti imali su 17.712 dolazaka i 33.810 noćenja, uz pad noćenja na indeks 87,8 (oko 12% manje).
Takvi rezultati svrstavaju najveću dalmatinsku županiju među one s najizraženijim padom u studenome: Istra je imala 141.784 noćenja (indeks 84,7), a Dubrovačko-neretvanska 86.080 noćenja (indeks 93,2), pri čemu je ondje posebno “potonuo” strani segment (indeks 82,3), dok su domaći bili snažno u plusu (24.930 noćenja, indeks 138,1). Za razliku od Dalmacije, Grad Zagreb je u studenome zadržao pozitivan trend: ostvario je 190.420 noćenja (indeks 101,6), odnosno 1,6% više nego lani, i time ostao jedina velika destinacija s rastom.
Unatoč padu, Split i Dubrovnik i dalje su među najposjećenijim destinacijama u Hrvatskoj izvan glavne sezone. Split je u studenome ostvario 17 tisuća noćenja domaćih turista te 35 tisuća noćenja stranih gostiju, dok je Dubrovnik s ukupno 51 tisućom noćenja stranih turista i dalje najjača jadranska destinacija u tom segmentu, navodi DZS.
Ipak, obje dalmatinske perjanice bilježe slabije rezultate nego prošle godine, što upućuje na to da posezona na jugu i srednjem Jadranu još uvijek snažno ovisi o zračnim linijama, kongresima i većim događanjima.
Privatni smještaj slabije popunjen
Kao i prethodnih godina, studeni je bio mjesec hotela. U hotelskom smještaju ostvareno je više od 62 posto svih noćenja u Hrvatskoj, dok su apartmani, kuće za odmor i sobe zajedno činili nešto manje od 28 posto. Prosječna popunjenost hotelskih soba iznosila je 33,7 posto, što potvrđuje da se kasna jesen i dalje oslanja gotovo isključivo na hotelsku ponudu.
Upravo to je jedan od razloga zašto Dalmacija u studenome bilježi lošije rezultate od Zagreba i sjevernih županija – velik dio privatnog smještaja izvan sezone jednostavno je zatvoren.
Slovenci najbrojniji, Nijemci u porastu
Zanimljiv je i presjek stranih gostiju. U studenome su Slovenci ostvarili najviše noćenja među strancima, no čak 23 posto manje nego lani. S druge strane, gosti iz Njemačke, SAD-a i Srbije jedini su među većim tržištima koji su zabilježili rast noćenja, što se posebno vidi u urbanim i hotelskim destinacijama.
Iako je studeni bio slabiji, ukupna slika za prvih jedanaest mjeseci 2025. ostaje pozitivna. Od siječnja do studenoga u Hrvatskoj je ostvareno gotovo 94 milijuna noćenja, što je 1,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Splitsko-dalmatinska županija u tom je razdoblju ostvarila 18,4 milijuna noćenja, uz rast od 0,9 posto, čime je potvrdila drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza Istre.
