Kontakt čovjeka s drhtuljom (vrstom ribe s električnim organima – najpoznatija je kod nas Torpedo Marmorata) može se dogoditi, primjerice, ako nagazi na nju, zakopanu u pijesku. Drhtulja tada može dati električni udar koji izaziva neugodan šok i bol. Taj udar može biti jak, ali je obično prolazan. Upravo to se dogodilo Zadraninu Željku Vrcelju.
– Ušao sam normalno u more do koljena, ni ne sluteći da je nešto u moru.
Kada sam krenuo malo dublje, stanem lijevom nogom na nju. I osjećam ugriz i zamuti se pijesak. Vidim nešto pluta, živo je, ali vidim da nije normalna riba. Nisam osjetio baš jak udar, nego nešto malo, više kao ugriz i to s gornje strane noge – kaže Željko Vrcelj za Morski HR i pokazuje mjesto kontakta.
Kod ljudi koji imaju srčane bolesti takav udar može biti i opasniji. Drhtulja može ponoviti udar nekoliko puta u kratkom razmaku, pri čemu svaki sljedeći udar bude slabiji jer se električni organi pune tijekom vremena.
Simptomi nakon kontakta s drhtuljom su uglavnom trenutačni i uključuju osjećaj električnog udara, iznenađenje i bol na mjestu kontakta, a nakon udara nema trajnih ozljeda. Nije poznat razvoj alergijskih reakcija ili ozbiljnijih kožnih problema kao posljedica kontakta. Ronioci i kupači često ne prepoznaju prisutnost drhtulje ispod pijeska, pa se kontakt može dogoditi nehotice, kao i u ovom slučaju. Tijekom dana drhtulja je uglavnom zakopana u pijesku ili ispod kamenja, dok je noću aktivnija.
Kakva je morska vrsta drhtulja?
Drhtulje (red Torpediniformes) su plosnate hrskavičnjače i srodne ražama, poznate po sposobnosti stvaranja električnih izboja jakosti do 200 volti, kojima omamljuju plijen i brane se od predatora. Tijelo im je okruglo ili ovalno, oblikom nalikuju gitari ili disku, s glatkom kožom i kratkim, mesnatim repom. Imaju dvije leđne peraje i razvijenu repnu peraju, usta i sitne zube na donjoj strani tijela, a oči te spiracule (otvore za protok vode) na gornjoj strani. Električni organ smješten je uz korijen prsnih peraja.
Najpoznatija vrsta, drhtulja šarulja (Torpedo marmorata), može narasti do 70 cm i do 10 kg, stanište joj je muljevito i pjeskovito dno s dubinama od 5 do 100 metara, često u blizini livada posidonije. Aktivna je uglavnom noću, dok se tijekom dana zakopava u pijesak. Hrani se ribama i račićima, koje paralizira električnim udarcima. Mrijesti se zimi, a mladunci su odmah sposobni koristiti električne organe.
Drhtulje su relativno spore i statične ribe, ali njihov električni udar čini ih učinkovitim predatorima te pruža obranu protiv grabežljivaca poput morskih pasa. Ove ribe su rasprostranjene u Sredozemlju, Atlantskom oceanu, pa čak i u ušćima rijeka duž Jadrana.
Zanimljivo je da je naziv podmorskog oružja “torpedo” dobiven upravo po ovoj vrsti zbog njene sposobnosti da zaustavi plijen svojim električnim udarima. Mužjaci drhtulja mogu narasti do oko 60 cm, dok su ženke obično manje.
Kontakt s drhtuljom može uzrokovati snažan električni udar koji je neugodan, ali nikad smrtonosan za čovjeka osim ako ima neki ozbiljniji srčani problem. Ova riba ima važnu ulogu u morskom ekosustavu kao predator i dio lanca ishrane.
Ukratko, drhtulje su jedinstvene ribe koje koriste električne udare za hvatanje plijena i zaštitu, imaju karakterističan oblik i stanište te su značajne za morske ekosustave Sredozemlja i Atlantskog oceana.
Jurica Gašpar
