Ansambl Zagrebački solisti osnovan je 1953. godine u okviru Radio Zagreba, pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra. Tijekom više od šest desetljeća – pod umjetničkom palicom jednako znamenitih koncertmajstora, poput Dragutina Hrdjoka, Tonka Ninića, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića – Zagrebački solisti održavaju kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a koju redovito prezentiraju i na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama. Od 2012. godine Ansambl nastupa uz glasovitoga violinista Sretena Krstića kao svojega koncertmajstora, a ujedno i koncertmajstora Münchenske filharmonije. Do sada su Zagrebački solisti održali gotovo 4000 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama. Za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju cjelokupnoga programa Dubrovačkih ljetnih igara 2010. godine dodijeljen im je Orlando Grand Prix.
Prva nagrada na Violinističkom natjecanju Joseph Joachim u Hannoveru i dobitnica nagrade na XV. Čajkovski u Moskvi i na Singapurskom međunarodnom violinističkom natjecanju, Alexandra Conunova je hvaljena svojom virtuoznošću, toplim tonom, impresivnim rasponom boja i besprijekornom tehnikom. Dobila je i prestižnu stipendiju Borletti-Buittoni Trusta u Londonu. Conunova je nastupala s mnogim vodećim međunarodnim orkestrima, poput Orchester de Pariz, Mahler komorni orkestar, NDR Radiophilharmonie, Orchester de la Suisse Romande, orkestar della Svizzera Italiana, Pariški komorni orkestar, Mariinski orkestar, Ruski nacionalni orkestar, NFOR, Orkestar Teatro Regio Torino, Barcelona Symphony, između ostalih. Alexandra trenutno svira na Giovanni Batistta Guadagnini, ca. 1785 ex “Ida Levin”, na posudbi od ljubitelja glazbe.
Glazba Margarete Ferek Petrić prepoznatljiva je po izrazitoj impulzivnost i ekspresivnim konstrukcijama koje istražuju vezu između profinjenog, senzualnog i apstraktnog. Emocionalni, teatralni i eksperimentalni narativi prožimaju njene skladbe, kao i naglasak na kritički pogled na svijet kroz (auto)ironiju i humor. Inspiraciju za svoje partiture crpi iz književnosti, umjetnosti, filma, satire, znanosti, politike, filozofije, izvanrednih pojedinaca ili bizarnih životnih situacija.
