Zagreb se svake zime muči s lošom kvalitetom zraka, ali neslavno prvo mjesto u regiji već dugu zauzima Sarajevo. Ne samo to, Sarajevo je nedavno zasjelo i na svjetski tron ispred gradova poput New Delhija. Stoga je Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdao preporuke za prehranu tijekom zimskih mjeseci u urbanim sredinama s povišenim koncentracijama onečišćujućih čestica u zraku.
Među namirnicama koje preporučuju nalaze se tako kupus, brokula, špinat, paprika, agrumi, kivi, jabuke, kao i orašasti plodovi i sjemenke. Stanovnici urbanih sredina tijekom zimskih mjeseci vrlo su često izloženi povećanim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku, što nepovoljno utječe ponajprije na dišni i kardiovaskularni sustav, ali i na opće zdravlje, ističu iz Zavoda.
Iako prehrana ne može zamijeniti standardne javnozdravstvene preporuka koje se odnose na sprječavanje ulaska čestica onečišćenog zraka u ljudski organizam, ona igra određenu ulogu u jačanju obrambenih mehanizama organizma i ublažavanju negativnih učinaka onečišćenog zraka.
Onečišćeni zrak stvara oksidativni stres kod ljudi
Štetni učinci onečišćenog zraka, između ostalog, očituju se izazivanjem oksidativnog stresa, odnosno narušavanjem ravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i sposobnosti organizma da ih neutralizira putem antioksidativne zaštite, navode iz Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Liječnici preporučuju prehranu bogatu antioksidansima, vitaminima i mineralima te nezasićenim masnim kiselinama (mediteranski tip prehrane), koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa izazvanog onečišćujućim tvarima u zraku. U njoj poseban značaj imaju voće i povrće bogato vitaminima C i E, poput kupusa, brokule, špinata, paprike, agruma, kivija i jabuka, kao i orašasti plodovi i sjemenke.
Povrće bogato karotenoidima, osobito beta-karotenom, poput mrkve, tikve, batata, špinata i dinje, također ima povoljan antioksidativni učinak na organizam, dok omega-3 masne kiseline, prisutne u plavoj ribi (sardina, skuša), orasima te chia i lanenim sjemenkama, također povoljno djeluju na upalne procese u organizmu. Tijekom zimskih mjeseci važno obratiti pozornost i na dovoljan unos vitamina D, čiji je prirodni izvor sunčeva svjetlost ograničen, ističu liječnici.
Važan unos vitamina D i očuvanje vlažnosti sluznice tijekom zime
Namirnice poput masne ribe, jaja i obogaćenih mliječnih proizvoda mogu pomoći u održavanju odgovarajuće razine ovog vitamina. Osim unosa hranom, tijekom zimskih mjeseci preporučuje se i suplementacija provjerenim pripravcima. Također, dovoljan unos tekućine, ponajprije vode i toplih biljnih čajeva, pridonosi očuvanju vlažnosti sluznice dišnih putova te ispiranju i lakšem izlučivanju štetnih tvari iz organizma.
Potrebno je ograničiti unos industrijski prerađene hrane te namirnica bogatih zasićenim mastima, solju i dodanim šećerima, jer takva hrana dodatno opterećuje organizam i slabi njegov zaštitni odgovor, preporučuju stručnjaci. Umjerena, raznolika i redovita prehrana, uz dovoljno kvalitetnog sna i tjelesne aktivnosti u zatvorenom prostoru, predstavlja važan dio brige o zdravlju tijekom zimskih mjeseci u uvjetima onečišćenog zraka.
Ovakav način prehrane preporučuje se i pušačima, osobama pod stresom te onima sklonima čestim infekcijama, navodi se u priopćenju Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Proteklih tjedana je kvaliteta zraka je bila loša do vrlo loša, pa je portal Dnevno.hr pitao što je uzrok i što se radi da bi se poboljšalo.
“Kućna ložišta jedan od najvećih izvora onečišćenja”
“Grad Zagreb je u svrhu smanjenja onečišćenja zraka i poboljšanja njegove kvalitete donio dokumente kojima je propisao mjere zaštite zraka usmjerene na sve sektore s pojačanim utjecajem na kvalitetu zraka: Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba za razdoblje od 2023. do 2028. i Program zaštite zraka Grada Zagreba za razdoblje od 2022. do 2026., koji su javno dostupni na mrežnoj stranici Grada Zagreba”, poručili su iz Grada.
Jedan od najvećih izvora onečišćenja zraka tijekom zime predstavljaju, kako ističu, upravo kućna ložišta, zbog čega su u Akcijskom planu za poboljšanje kvalitete zraka 2023-2028. izrađene konkretne mjere usmjerene na smanjenje emisija iz kućnih ložišta.
“Na povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5 utječu i kućna ložišta, cestovni promet, zimsko posipavanje prometnica, građevinski radovi te rad energetskih postrojenja. Dodatno, na razine onečišćenja lebdećim česticama u Gradu Zagrebu utječe i prekogranični transport čestica, odnosno prekogranično onečišćenje istima, sa značajnim doprinosom”, kažu iz Grada.
