Otkako postoji hrvatski narod na ovim prostorima, odnosno koliko je on star, toliko su stara i pitanja odakle potječemo, odakle smo došli baš na ove prostore i što je naša pradomovina.
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je predavanje “Genetičko porijeklo Hrvata”, na kojem su predstavljeni glavni zaključci sveobuhvatne studije o genskom podrijetlu Hrvata objavljene početkom rujna u prestižnom časopisu Nature.
Na istraživanju je četiri godine radilo više od 30 znanstvenika, a otkriveno je da genski tragovi Slavena upućuju na to da je njihova pradomovina u području od današnje južne Bjelorusije do središnje Ukrajine.
Radimo najbolji put
“I da zajedno s drugim Slavenima kreću iz svoje pradomovine, ta pradomovina se nalazi na tromeđi onoga što je danas južna Bjelorusija, sjeverna Ukrajina i zapadna Rusija, i iz tog prostora oni kreću u migraciju.
Jedan dio ljudi ostaje u Poljskoj, drugi dio ostaje u istočnom dijelu onoga što je danas Njemačka, a mi radimo najbolji put i mi dolazimo sve do istočne obale Jadrana”, rekao je Mario Šlaus, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Antropološkom centru HAZU-a, prenosi HRT.
Hrvatski narod kroz stoljeća je gradio svoj identitet na spoju sredozemnih, srednjoeuropskih i balkanskih utjecaja, ostajući pritom vjeran osjećaju pripadnosti vlastitoj zemlji i kulturi.
Ta se pripadnost najjasnije vidi u jeziku, u običajima koji se prenose s generacije na generaciju te u snažnom osjećaju zajedništva koji se upravo u teškim razdobljima uvijek iznova potvrđivao. Hrvati su narod koji je kroz povijest prošao mnoge izazove, od ratova do migracija, ali su u svakoj epohi nalazili način kako sačuvati svoju posebnost i nastaviti stvarati.
U hrvatskim gradovima i selima još uvijek se može osjetiti duh starine, od kamena Mediterana do plodne panonske ravnice, kao i uloga katoličke tradicije koja je stoljećima oblikovala društveni život.
Hrvatska kultura bogata je književnim naslijeđem, glazbom, folklorom i umjetnošću, a istaknuti pojedinci ostavili su trag koji nadilazi nacionalne granice. Istodobno, moderni hrvatski identitet gradi se na otvorenosti prema svijetu, na obrazovanju, umjetnosti i znanosti, ali i na snažnoj svijesti o korijenima.

Osjećaj solidarnosti
U suvremenom društvu Hrvati se prepoznaju po naglašenom osjećaju obitelji, privrženosti zajednici i po karakterističnom spoju ponosa i skromnosti.
U krizama se oslanjaju na solidarnost, a u uspjesima ističu trud i upornost.
Unatoč razlikama među regijama, mentalitet ostaje povezan idejom da je domovina nešto što se ne nosi samo u dokumentima nego prije svega u srcu.
Upravo ta emotivna veza omogućila je hrvatskom narodu da kroz povijest preživi promjene i ostane postojan, uvijek okrenut budućnosti, ali čvrsto ukorijenjen u vlastito naslijeđe.

