Najava Dragana Čovića o političkom pritisku na Ured visokog predstavnika (OHR) kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom ponovno je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini. Dok se u javnosti govori o investicijama i razvoju, sve je više onih koji upozoravaju da su u pozadini osobni i politički interesi, piše Federalna.ba.
U praksi, zabrane očito ne znače mnogo. Šume se krče, rijeke preusmjeravaju, poljoprivredno zemljište prodaje, često po simboličnim cijenama i najčešće stranim kupcima. Hercegovina se pritom izdvaja kao područje u kojem se, unatoč važećim odlukama, intenzivno trguje državnom imovinom.
Neumska obala, solarni parkovi i planirani naftni terminali samo su neki od primjera zbog kojih građani i nevladine organizacije otvoreno upozoravaju na sustavnu zloupotrebu.
Optužbe s terena
Predstavnici civilnog sektora tvrde da je riječ o duboko ukorijenjenoj sprezi politike i kriminala.
„Tolika je sprega kriminala trenutačno u Hercegovini. Kada pogledate područje od Stoca do Mostara, to su sve zone u kojima Čović ima potpunu kontrolu“, rekao je Mario Ćosić iz NGG-a „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“.
Prema njegovim riječima, brojne koncesije i dozvole izdavane su mimo zakona, a sada, kako tvrdi, slijedi pokušaj da se sve to retroaktivno legalizira.
Poruke iz Parlamenta
Umjesto zakonskog rješenja, iz Parlamenta BiH stigle su političke poruke. Dragan Čović otvoreno je pozvao na povlačenje odluke OHR-a.
„Predložio bih da izvršimo pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja, kako bi ih povukla i omogućila da naše gospodarstvo normalno radi i razvija se“, kazao je Čović.
Sličan stav iznio je i ministar pravde BiH Davor Bunoza.
„Onaj koji je nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom treba dati autentično tumačenje“, poručio je Bunoza.
Međutim, ostaje nejasno zašto je dodatno tumačenje uopće potrebno, s obzirom na to da su odlukama OHR-a i presudama Ustavnog suda BiH poljoprivredno i šumsko zemljište jasno definirani kao državna imovina.
Investicije ili izgovor
Argument investicija često se koristi kao opravdanje. Ministar Bunoza tvrdi da zabrane koče razvoj lokalnih zajednica.
„Idite u Jajce i pitajte zašto ne mogu graditi bolnicu, iako su sredstva osigurana. To su ozbiljni problemi“, naveo je.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da promjena odluke visokog predstavnika nije jednostavan proces.
„Takvu inicijativu morao bi prihvatiti i PIC, kao tijelo koje ima nadzor nad radom visokog predstavnika“, smatra stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
Pravosudni epilozi
Dok traju politički pritisci, pravosuđe je već ušlo u pojedine slučajeve. Istrage se vode protiv lokalnih vlasti u Grudama, zabranjena je prodaja nekretnina bivšeg naftnog terminala Dretelj, a spor oko imovine Vitezita i dalje traje.
„Osjeća se nervoza jer su njihovi kadrovi pod pritiskom. Izdane su stotine nezakonitih koncesija i sada se pokušava sve to ‘posušiti’ retroaktivno“, upozorava Ćosić.
Bez dogovora
Politički dogovor trenutačno djeluje daleko. U Republici Srpskoj stav je jedinstven – imovina pripada entitetima. U Federaciji BiH vlada nepovjerenje među partnerima, dok oporba nudi drukčija rješenja.
„Pravobraniteljstvo BiH počelo je pokretati kaznene postupke i sada se vrši pritisak da se zakon ukine i da visoki predstavnik povuče odluku“, rekao je Kemal Ademović, predsjedatelj Doma naroda BiH.
Šefik Džaferović smatra da rješenje već postoji.
„Treba aktivirati državnu komisiju za državnu imovinu, koja može predlagati izuzeća u skladu sa zakonom, a konačnu odluku donosi Parlament“, istaknuo je.
Odgovor OHR-a
Iz OHR-a su i ovaj put poručili da odgovornost leži isključivo na Parlamentarnoj skupštini BiH.
Naglasili su da politički izabrani predstavnici imaju ključ za donošenje potrebnog zakonodavstva te da pitanje državne imovine ne treba prebacivati na visokog predstavnika, nego ga rješavati kroz institucije države.
