Andriji Mikuliću u istražnom zatvoru u Remetincu stiglo je neugodno iznenađenje. Kako su objavila 24sata, na njegov zatvorski račun uplaćeno je 20 eura, a novac mu je, prema uplatnici u koju su uvid dobili novinari, uplatio Dragan Baković zvani Bambur. Riječ je o dvostruko osuđivanoj osobi, čovjeku koji je godinama punio stupce crne kronike, a u policijskim evidencijama zabilježen je kao jedan od ključnih ljudi tzv. čepinske skupine.
Kako bi Mikulić bez dvojbe znao tko stoji iza uplate, Baković je na uplatnici, uz ime i prezime, naveo i svoj nadimak. Kao adresu je upisao Čepin bb, iako zapravo ima prebivalište u Osijeku.
Baković je trenutačno na slobodi te radi kao prokurist u ugostiteljskoj tvrtki Albatros grupa. Istu funkciju u toj tvrtki obavlja i njegov prijatelj Stipe Barišić zvani Moljac.
Vlasnici Albatros grupe su Barišić i Damir Ivić, nekad zaposlen u Osijek Koteksu. Albatros grupa se, prema informacijama iz više neovisnih izvora, našla na udaru inspektorata iza čega je, navodno, stajao upravo Mikulić. Spominje se čak verzija prema kojoj je od njezinih vlasnika tražio novac u zamjenu za smanjivanje inspekcijskih nadzora.
Labava mreža
Baković je za 24sata objasnio razloge svoje uplate. Iz njegove izjave, kako piše taj portal, jasno je da ona neće pridonijeti popravljanju Mikulićeve reputacije. Poručio je, naime, da je Mikuliću uplatio novac kako bi ovaj znao da netko vani misli na njega. Ova poruka više je nego znakovita, s obzirom na to da dolazi upravo od Bambura. Naime, tzv. čepinska mafija odnosno čepinska kriminalna skupina, kojoj prema policijskim operativnim bilješkama pripada i on, zapravo je mreža osoba iz Čepina i okolice Osijeka povezivanih s nizom kaznenih djela. Skupina je postala poznata još sredinom 1990-ih, a njezini pripadnici od tada se periodično pojavljuju u policijskim istragama i sudskim postupcima. PNUSKOK je Bakovića u svojim godišnjim izvješćima o procjenama prijetnji organiziranog kriminala (OCTA) svrstao među nositelje organiziranog kriminala u istočnoj Hrvatskoj.
Prema dostupnim policijskim i sudskim podacima, čepinska skupina povezivana je s iznudama, reketarenjem, kamatarenjem, prijetnjama i nasilnim kaznenim djelima, a djelovala je ponajprije na području istočne Hrvatske. Kasnije će svoje djelovanje proširiti. Prva veća policijska akcija usmjerena protiv skupine provedena je još 1999. godine. Tada je u akciji nazvanoj “Šok” privedeno više osoba. Iako su tada bili osumnjičeni za organizirani kriminal, većina postupaka nije završila osuđujućim presudama. Ime čepinske skupine ponovno je snažno odjeknulo u javnosti 2017. nakon paljenja vikendice bivšeg glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog na Braču. USKOK je u tom slučaju podigao optužnicu protiv više osoba, a među optuženima se našao i Dragan Baković zvani Bambur. Baković je u tom postupku, nakon sporazuma s tužiteljstvom, osuđen na zatvorsku kaznu zbog organiziranja paljevine imovine Radovana Ortynskog. Taj slučaj bio je jedan od rijetkih u kojem su osobe povezivane s čepinskom skupinom pravomoćno osuđene za teško kazneno djelo.
Mediji su tijekom godina pisali i da su članovi čepinske skupine povezivani s utjecajem, ali i pritiscima na lokalne gospodarske i društvene strukture, kao i s prijetnjama poduzetnicima, sucima i drugim javnim osobama. U pojedinim slučajevima skupina se spominjala i u iskazima Zdravka Mamića, koji je tvrdio da mu se prijetilo likvidacijom, no takve tvrdnje nikad nisu potvrđene sudskim presudama. Istražitelji su imali operativna saznanja da su upravo Čepinci stajali iza Mamićeva ranjavanja u Hercegovini. Motiv je navodno bio povezan s Bornom Barišićem, hrvatskim nogometašem, čiji je otac Stipo Barišić zvani Moljac bliski suradnik Dragana Bakovića. Čepince se spominjalo i kao moguće počinitelje ili naručitelje prošlogodišnjeg propucavanja Marija Meštrovića, pročelnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji i savjetnika u Nogometnom klubu Osijek. Policija i pravosuđe čepinsku skupinu nikad nisu formalno definirali kao klasičnu mafijašku organizaciju s jasnom hijerarhijom, već kao labavu mrežu pojedinaca koji su se tijekom desetljeća pojavljivali u istim kaznenim predmetima. Unatoč brojnim istragama i uhićenjima, relativno mali broj slučajeva završio je pravomoćnim presudama.
Tajne mjere
Policija je Bambura više puta prijavljivala zbog niza kaznenih djela. Prva prijava datira iz 1994. i odnosila se na prevaru, a u godinama koje su slijedile prijavljivan je i zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, nasilničkog ponašanja, protupravne naplate, iznude i lihvarskog ugovora, nanošenja teške tjelesne ozljede, izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom te pokušaja ubojstva.
Iako većina tih prijava nije završila osuđujućim presudama, Baković je pravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog pokušaja ubojstva vlasnika osječkog narodnjačkog kluba Cocktail bar Dalibora Brajdića (31), uz mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Prema presudi, Brajdića je najprije udarao šakama po glavi, a potom, nakon što je pao na pod, gnječio mu glavu nogom i udarao ga metalnom tacnom. Sredinom 2012. Baković se s Barišićem i vlasnikom Osječke TV Željkom Bilošem našao pod tajnim mjerama u USKOK-ovoj akciji kodnog imena Raid, pokrenutoj zbog sumnji u mešetarenje zemljištem za gradnju trgovačkih centara u Osijeku i povezanost s lokalnim političkim strukturama.
Akcija je propala nakon što su osumnjičenici doznali da su pod nadzorom, a sumnje nikad nisu potvrđene. No, tijekom ove akcije ipak su prikupljene informacije o Bakovićevim kontaktima s osobama kojima se ranije sudilo u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije, koji je pokrenuo bivši glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski. Zbog curenja informacija iz akcije Raid pokrenut je zaseban postupak protiv Barišića, Biloša i više policajaca, uključujući pripadnike PNUSKOK-a, dok je Baković u tom predmetu ispitan kao svjedok.
