Predavanje “Promjene uzvodno, posljednice nizvodno: Što donosi projekt Gornji horizonti?”, u organizaciji udruge CEE Bankwatch Network, na rasporedu je u srijedu 25.3.2026. godine, u Motelu Delta, Ul. Fort Opus 1, Opuzen s početkom u 18 sati.
Projekt Gornji horizonti desetljećima je poznata tema u slivu Neretve i Trebišnjice, kako među stručnjacima, tako i među lokalnom zajednicom. Radovi na prvoj fazi projekta danas su u tijeku te se ponovno otvaraju važna pitanja o mogućim utjecajima na vodni režim, ekosustave i život ljudi u delti Neretve.
Projekt koji nezaustavljivo napreduje u srpskom entitetu unutar Bosne i Hercegovine, nosi sa sobom značajnu zabrinutost u pogledu utjecaja na rijeku Neretvu i njen ekosustav. Na ovom javnom predavanju, Pippa Gallop (CEE Bankwatch Network), Matej Vucić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu) te drugi stručnjaci zaštite prirode, predstavit će najnovija saznanja i rezultate terenskih istraživanja. Govorit će o samom projektu, u kojoj je fazi trenutno te koracima koji su učinjeni kako bi se izgradnja zaustavila.
Korist za jedne, propast za druge
Još je projekt Donji Horizonti, završen u bivšoj Jugoslaviji pokazao kako, bez obzira na određene koristi, velika hidroenergetska infrastruktura može imati negativne posljedice na rijeke, okoliš i ljudske zajednice koje ovise o njima.
Gornji Horizonti, koji susjedima u RS nosi pozitivne “stvari”, ne znači to isto za one nizvodno. Konkretno, ostatak Neretvanske doline, uključujući Republiku Hrvatsku i entitet Federacije Bosne i Hercegovine, suočava se s mogućim negativnim posljedicama, kao što su smanjenje protoka rijeke, ugrožavanje bioraznolikosti i promjene u okolišu koje mogu utjecati na živote i ekonomske aktivnosti ljudi koji ovise o rijeci.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković izvijestila je sredinom veljače da je ministarstvo u studenom prošle godine pokrenulo i službeni postupak prema tajništvu Espoo konvencije zbog hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“ u Republici Srpskoj u BiH.
“Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja. Ministarstvo je 25. studenog 2025. dalo pisano mišljenje da se u postupku izvođenja projekta nisu poštivala sva pravila sudjelovanja zainteresirane države koja može imati negativne posljedice zbog izvođenja velikog investicijskog projekta u susjedstvu”, rekla je ministrica Vučković.
“Taj projekt ugrožava dotok slatke vode kroz korito Neretve…to nam, uz klimatske promjene, dodatno otežava. Pokušavamo osporiti taj projekt. Osim pregrade, radit će se i kanali za navodnjavanje svih parcela pitkom vodom. Tako bismo smanjili zaslanjenje i dugotrajno osigurali kvalitetan uzgoj agruma i drugih poljoprivrednih kultura“, dodao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo.
J.T.
