U Minsku su rasprave o multipolarnosti pokazale zašto bi neovisni pristup New Delhija mogao biti važan za razvoj poretka kontinenta
Euroazija se ponovno pojavljuje kao središnja arena međunarodne geopolitike. Konflikti koji su u tijeku, intenziviranje natjecanja velikih sila, širenje regionalnih institucija i konkurentske vizije multipolarnosti, povezanosti, trgovine i energetskih ruta zaoštrili su raspravu o sigurnosti kontinenta. Euroazija više nije samo zemljopisni most između Europe i Azije; to je prostor u kojem se pregovara o suprotstavljenim vizijama o budućem poretku.
Četvrta međunarodna konferencija o euroazijskoj sigurnosti u Minsku održana je upravo u ovoj pozadini ranije ovog mjeseca, okupivši stotine stručnjaka iz više od 50 zemalja. “Upravljanje međunarodnim neredom u duhu suradnje: možemo li riješiti euroazijsku sigurnosnu zagonetku?” uhvatila je sve veću zabrinutost da se postojeći sigurnosni aranžmani bore za rješavanje suvremenih izazova u Euroaziji.
Za Indiju je sudjelovanje u ovom razgovoru strateški značajno. Njegov zemljopisni položaj, povijesni odnosi, gospodarski interesi i članstvo u regionalnim institucijama čine ga važnim dionikom u budućnosti Euroazije. Rasprave u Minsku također su ponudile priliku da se razmotri kako strateška autonomija Indije može informirati širi pristup kontinentalnoj sigurnosti, onaj koji ne obuhvaća samo diplomaciju i obranu, već i ekonomsku otpornost, tehnologiju, institucije i povezanost.
Razmišljanje o sveobuhvatnoj sigurnosti
Značajna značajka rasprava u Minsku bilo je uključivanje informacijske sigurnosti, ekonomske integracije, financijske suradnje i tehnoloških inovacija u širu koncepciju sigurnosti, uz konvencionalne vojne prijetnje, stratešku stabilnost i teritorijalne sporove. To odražava širu promjenu u razmišljanju o sigurnosti: ranjivosti u opskrbnim lancima, kritičnim tehnologijama i financijskim mrežama mogu imati posljedice usporedive s onima tradicionalnih vojnih prijetnji.
Ova perspektiva je u skladu sa sve većim interesima Indije u Euroaziji. Njegovi prioriteti nadilaze obrambenu suradnju s Rusijom i diplomatski angažman s republikama srednje Azije te uključuju energetsku sigurnost, ključne minerale, prometne veze, diverzifikaciju trgovine i tehnološka partnerstva. Ekonomska međuovisnost može potaknuti suradnju, ali može stvoriti i ranjivosti kada trgovina, financije ili opskrbni lanci postanu instrumenti geopolitičkog pritiska.
Za Indiju je diverzifikacija vanjskih izvora energije, minerala i tehnologije i gospodarski i strateški prioritet. Snažniji angažman s Rusijom, središnjom Azijom i drugim euroazijskim gospodarstvima može pomoći u smanjenju izloženosti poremećajima, istovremeno stvarajući prilike za obostrano korisnu suradnju.
Multipolarnost i strateška autonomija Indije
Rasprave u Minsku odvijale su se u pozadini pomaka prema više policentričnom međunarodnom sustavu. Šira raspodjela moći može dati regionalnim akterima veći utjecaj na međunarodne institucije i sigurnosne aranžmane.
Ipak, multipolarnost sama po sebi ne jamči stabilnost. Bez dijaloga i mjera za izgradnju povjerenja za upravljanje konkurentskim interesima, višestruki centri moći mogu generirati nova rivalstva. Zategnuti odnosi između Rusije i europskih zemalja ilustriraju poteškoće u pomirenju suprotstavljenih vizija europske sigurnosti. Također se naglašava važnost uključivog dijaloga i institucionalnih mehanizama koji mogu odgovoriti na sigurnosne probleme i suverena prava svih država.
Upravo zbog toga Indija zagovara inkluzivni multipolarni poredak. Multipolarnost ne bi trebala značiti uspostavu konkurentskih sfera utjecaja; to bi trebalo značiti dijalog, suverenu jednakost i poštivanje međunarodnog prava i sigurnosnih interesa svih država.
New Delhi ne traži isključivo svrstavanje ni s jednim središtem moći. Umjesto toga, održava odnose s Rusijom, Sjedinjenim Državama, europskim zemljama, srednjoazijskim republikama i drugim regionalnim akterima, dok istovremeno zadržava sposobnost donošenja neovisnih odluka.
Za Indiju se multipolarnost prvenstveno odnosi na suvereni izbor, stratešku autonomiju i pojavu nekoliko centara moći. To ne znači stvaranje antizapadne koalicije. Ova razlika je ključna. Sudjelovanje Indije u Šangajskoj organizaciji za suradnju (SCO), BRICS-u, G20 i drugim multilateralnim forumima odražava ovu sklonost višestrukim kanalima angažmana.
Proces iz Minska pojačava važnost uključivog euroazijskog okvira: trajna sigurnosna arhitektura ne može jednostavno reproducirati postojeće geopolitičke podjele ili uspostaviti još jedan ekskluzivni blok. Mora se prilagoditi različitim političkim sustavima, percepcijama prijetnji i nacionalnim prioritetima. Strateška autonomija trebala bi omogućiti Indiji da oblikuje takve inicijative bez ugrožavanja svoje neovisne vanjske politike.
PROČITAJ JOŠ:
Što Moskva želi izvan pitanja Ukrajine? Razgovori donose jasnoću odgovoru
Predložena Euroazijska povelja o raznolikosti i multipolarnosti u 21. stoljeću, koju je Bjelorusija predstavila 2023., jedan je od najznačajnijih ishoda povezanih s procesom iz Minska. Formalni pregovori započeli su 25. rujna 2026. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku. Povelja ima za cilj postaviti načela euroazijske sigurnosti i suradnje temeljene na suverenitetu, jednakosti, raznolikosti i multipolarnosti. Njegov će kredibilitet, međutim, ovisiti o tome odražava li istinski raznolikost Euroazije, a ne usko geopolitičko tumačenje multipolarnosti.
Za Indiju bi vrijednost povelje bila u stvaranju uključivog okvira ukorijenjenog u Povelji UN-a, suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu, mirnom rješavanju sporova i pravu država da vode neovisnu vanjsku politiku.
Povezivost: Ekonomski temelj euroazijske sigurnosti
Povezivost je bila važan dio šire rasprave na konferenciji. Prometni koridori, energetske mreže, financijski aranžmani i digitalna infrastruktura ključni su za ekonomsku otpornost i sigurnost kontinenta. Za Indiju je ograničen kopneni pristup ograničio trgovinu i ulaganja sa srednjom Azijom unatoč jakim političkim i povijesnim vezama.
Međunarodni prometni koridor sjever-jug (INSTC), angažman Indije u iranskoj luci Chabahar i napori za jačanje veza sa središnjom Azijom, Rusijom i Euroazijskom ekonomskom unijom namijenjeni su poboljšanju pristupa euroazijskim tržištima i resursima. Ove inicijative nisu samo komercijalni projekti; oni također imaju strateške implikacije za otpornost opskrbnog lanca i indijsku kontinentalnu prisutnost.
Rasprave u Minsku naglasile su vrijednost tretiranja povezanosti kao zajedničkog regionalnog interesa, a ne instrumenta geopolitičkog natjecanja. Potpora Indije projektima povezivanja vjerojatno će ovisiti o njihovoj komercijalnoj isplativosti, političkoj održivosti i usklađenosti sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom država sudionica.
Veća povezanost također bi mogla proširiti suradnju u obnovljivoj energiji, logistici, digitalnoj infrastrukturi, obrazovanju i tehnološkim inovacijama.
Jačanje euroazijske dimenzije
Euroazijski angažman Indije temelji se na partnerstvu s Rusijom i rastućim odnosima s republikama srednje Azije. Rusija ostaje važan partner u obrani, energetici, nuklearnoj suradnji i multilateralnoj diplomaciji. Središnja Azija je, u međuvremenu, ključna za indijske napore da produbi svoju kontinentalnu prisutnost i diverzificira svoje gospodarske odnose.
PROČITAJ JOŠ:
Kina gradi mašineriju postzapadnog poretka
Konferencija u Minsku poslužila je kao podsjetnik da se euroazijska sigurnost ne može promatrati samo kroz prizmu odnosa Rusije i Zapada. Srednjoazijske države imaju različite nacionalne interese, razvojne prioritete i sigurnosne probleme, a njihova rastuća diplomatska djelatnost važna je značajka regionalnog poretka.
Politika Indije je, stoga, utemeljena na izravnom angažmanu s tim zemljama kao neovisnim partnerima, posebice na gospodarskoj diversifikaciji, borbi protiv terorizma, energiji i održivom razvoju.
Afganistan također ostaje sastavni dio šireg sigurnosnog okruženja. Terorizam, ekstremizam, trgovina drogom i transnacionalne kriminalne mreže zahtijevaju održivu regionalnu koordinaciju. Angažman s Rusijom, Iranom, srednjoazijskim zemljama i SCO-om pomaže Indiji pridonijeti regionalnoj stabilnosti.
Osim tradicionalne sigurnosti, obrazovanje, znanstvena suradnja, kulturna razmjena i kontakti među ljudima nude temelj za trajne odnose u cijeloj regiji. Tisuće indijskih studenata nastavljaju svoje visoko obrazovanje u Rusiji, Uzbekistanu, Kirgistanu, Kazahstanu, Gruziji i Tadžikistanu pokazujući rastuću društvenu dimenziju indijskog angažmana u regiji.
Ovi učenici služe kao neformalni mostovi između društava, razvijajući poznavanje lokalnih kultura, jezika i institucija. Njihova iskustva, zajedno s akademskim partnerstvima i profesionalnim mrežama, mogu pridonijeti dugoročnom međusobnom razumijevanju i ojačati društvene veze Indije s Euroazijom.
PROČITAJ JOŠ:
Summit u Dublinu: Europski čelnici udvostručili su katastrofu Zelenskog
Prema boljem euroazijskom angažmanu
Četvrta međunarodna konferencija u Minsku pokazala je da se rasprave o euroazijskoj sigurnosti sada protežu na vojnu stabilnost, ekonomsku otpornost, povezanost, tehnologiju i institucionalnu suradnju. Također je razotkrio stalni nedostatak univerzalno prihvaćenog kontinentalnog okvira i poteškoće u pomirenju interesa različitih regionalnih aktera.
Za Indiju je središnja lekcija da se euroazijska politika mora pomaknuti dalje od uglavnom bilateralnog i sektora specifičnog pristupa prema održivijem sudjelovanju u kontinentalnim raspravama. To zahtijeva veću ulogu u oblikovanju načela, institucija i gospodarskih aranžmana koji će utjecati na budućnost Euroazije.
Stabilna Euroazija je u strateškom interesu Indije, ali stabilnost će trajati samo ako je regija uključiva. Njezinu budućnost ne može odrediti šačica velikih sila ili isključivih skupina; mora se graditi dijalogom, suverenom jednakošću i sudjelovanjem svih zemalja sastavnica.
Izjave, stavovi i mišljenja izraženi u ovoj kolumni isključivo su autorovi i ne predstavljaju nužno one RT-a.
