Američki povjesničar Timothy Snyder u televizijskom gostovanju ponudio je izrazito pesimističnu dijagnozu suvremene Amerike, opisujući smjer u kojem se država kreće pod vodstvom Donalda Trumpa. U razgovoru za CNN otvorio je pitanje može li jedna globalna sila sama sebe oslabiti do razine gubitka moći i to vlastitim političkim odlukama.
Snyder je pritom uveo koncept “samoubojstva supersile”, kojim pokušava objasniti procese koji, prema njegovu mišljenju, sustavno potkopavaju američku snagu. “Pojasnio je da pod terminom samoubojstvo supersile pokušava naglasiti odluke koje se donose kako bi SAD postao mnogo slabiji, što uključuje vladanje kao skupina oligarha, a ne kao država, uz primjetan nedostatak koherentne ideologije o budućnosti zemlje.” U tom kontekstu tvrdi kako politički vrh više ne djeluje kao klasična državna struktura, nego kao zatvoreni krug lojalista fokusiranih na vlastite interese.
Dodatno upozorava da takav pristup razara temeljne stupove države. “Naglasio je kako fokus na bogaćenje, uz istovremeno dovođenje izbornih procesa u pitanje, izravno nagriza institucionalni kontinuitet koji je temelj opstanka svake velesile.” Bez stabilnog sustava prijenosa vlasti i jasne dugoročne vizije, smatra Snyder, svaka država pa i ona najmoćnija ulazi u fazu postupnog slabljenja.
Historian @TimothyDSnyder sums up a year of Trump choices and policies in one overall conceptual framework, which he calls “Superpower suicide.” pic.twitter.com/x7wfXbJ2eo
— Christiane Amanpour (@amanpour) April 22, 2026
Strateški promašaji u energetici i vanjskoj politici
Posebno kritičan bio je prema energetskoj politici, ističući da inzistiranje na fosilnim gorivima dolazi u trenutku kada se ostatak svijeta ubrzano prebacuje na obnovljive izvore. “Upozorio je kako se namjerno propuštaju tehnološke tranzicije koje su ključne, posebno one u energetici, što smatra strateškom pogreškom s trajnim posljedicama.” Takav zaokret, prema njegovu tumačenju, otvara prostor Kini da preuzme vodeću ulogu u industrijama budućnosti.
Snyder se osvrnuo i na širi politički kontekst, upozorivši na pritiske na znanost i obrazovanje te na zaokret u odnosima sa saveznicima. Smatra da je udaljavanje od tradicionalnih partnera povijesno neuobičajen potez, osobito u kombinaciji s trgovinskim sukobima i redefiniranjem odnosa prema velikim silama poput Kine i Rusije. Kritizirao je i odnos prema NATO-u, navodeći da američka potpora sve više ovisi o usklađenosti europskih zemalja s trenutačnim vojnim ciljevima Washingtona.
Na kraju se dotaknuo i fiskalne politike, koju je opisao neodrživom. Snyder je fiskalnu politiku opisao kao potpuno nemoguću, sažimajući situaciju u proračunu tvrdnjom da se troši puno više nego što se uprihoduje. Sve navedeno, zaključuje, nije rezultat slučajnosti, nego svjesnih političkih izbora, zbog čega i traži širi konceptualni okvir koji bi objasnio smjer u kojem se država kreće.
