Zaustavimo devastaciju, žele betonirati prirodnu šljunčanu plažu i postaviti ‘benzinsku’ u zaštićeno područje!

U Cavtatu se planira izgradnja velike marine i turističkog resorta na području Prahivca. Projekt predviđa marinu s oko 150 vezova te hotelski kompleks s oko 260 smještajnih jedinica i približno 900 kreveta.

Ovaj projekt već je proglašen strateškim investicijskim projektom, kao i mnogi drugi veliki zahvati duž obale koji su izazvali snažne polemike i protivljenje građana te buđenje svijesti da bismo zbog “strateških investicijskih projekata” lagano mogli ostati bez podneblja, okoliša, načina života, obale i otoka, uvala, kristalnog mora, konkretno Mediterana kakav živimo i volimo, kakav smo naslijedili.

Iako je službeni dio javne rasprave završen, građani i dalje imaju pravo dostaviti svoje pisane primjedbe na predloženu Studiju o utjecaju na okoliš do 23. ožujka 2026.

– Cavtatu, Konavlima i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji NE TREBAJU dodatne turističke strukture. Već sada smo suočeni s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage, a svaki novi turistički kompleks samo produbljuje krizu – uvozimo radnike, iseljavamo mlade, a profit odlazi investitorima – navode zabrinuti i razočarani građani koji su organizirali i peticiju te tvrde:

• Plaža Čista luka ne može se “nadoknaditi” – nema druge takve prirodne plaže u Cavtatu.
• Svaka varijanta izgradnje (čak i “najekološkija” s pilotima) dovodi do gubitka prioritetnih staništa.
• Benzinska postaja ne može se “izmjestiti” jer je predviđena kao sastavni dio marine.
• Nedostatak radnika ne rješava se novim kapacitetima, već pametnim upravljanjem postojećima

Jedino rješenje – potpuno odustajanje od zahvata

Organizatori peticije kojom se zahtijeva odustajanje od, kako navode, štetnog projekta navode i jasno obrazloženje takvih zahtjeva kroz 6 koraka te ih prenosimo u cijelosti:

1. Nema radnika za nove kapacitete – a postojeći jedva funkcioniraju
Danas u Cavtatu i okolici već nedostaje konobara, kuhara, sobarica, prodavača, medicinskog osoblja, vozača… Svaki novi hotel znači potrebu za još stotinjak radnika. Otkud oni? Iz uvoza? Ovaj projekt ne rješava probleme zajednice – stvara nove.
2. Uništava se zaštićeno stanište – livada posidonije stara 700 godina
Projektom se trajno gubi čak 3,19 hektara prioritetnog staništa posidonije (stanišni tip 1120*), zaštićenog europskom Direktivom o staništima. Riječ je o staroj, stabilnoj livadi čiji je oporavak nemoguć u ljudskom vijeku. Studija to olako naziva “umjereno negativnim utjecajem” – za nas je to nepovratan gubitak bioraznolikosti.
3. Betonira se jedna od posljednjih prirodnih plaža
Projekt predviđa nasipanje i trajno zatrpavanje prirodne šljunčane plaže Čista luka i kamenite obale. Javno dobro, koje pripada svima nama, pretvara se u privatni bazen i šetnicu za goste hotela. To je izravno kršenje načela zaštite pomorskog dobra.
4. Benzinska postaja u srcu Natura 2000 područja
Predviđena je benzinska postaja sa spremnicima od 60 m³ goriva, smještena na lukobranu – u samom središtu ekološke mreže. Svako izlijevanje goriva prouzročilo bi katastrofu za obližnje livade posidonije i zaštićene vrste. Rizik je neprihvatljiv i neotklonjiv bilo kakvim mjerama opreza.
5. Degradira se krajobraz i kulturna baština
Gube se prirodne vizure uvale, koja je Prostornim planom definirana kao osobito vrijedan prirodni krajolik. Područje antičkog Epidauruma prepušta se “povremenom nadzoru” umjesto stalne arheološke zaštite.
6. Lažna cost-benefit analiza
Studija ne donosi nikakvu analizu isplati li se javnosti trajni gubitak prirode, obale i infrastrukturnog opterećenja u zamjenu za luksuzni kompleks. Nema procjene kumulativnog utjecaja na promet, parkiranje, vodoopskrbu i odvodnju već preopterećenog Cavtata. Tko će platiti nove ceste, parkinge, pročistače? Porezni obveznici. A profit će otići investitoru – napisali su pobunjeni građani koji neće odustati od zaustavljanja projekta i navode da sama “dorada” Studije nije dovoljna jer su problemi projekta sistemski i nepopravljivi.

Građani smatraju da:

• Svaka varijanta izgradnje (čak i “najekološkija” s pilotima) dovodi do gubitka prioritetnih staništa.
• Benzinska postaja ne može se “izmjestiti” jer je predviđena kao sastavni dio marine.
• Plaža Čista luka ne može se “nadoknaditi” – nema druge takve prirodne plaže u Cavtatu.
• Nedostatak radnika ne rješava se novim kapacitetima, već pametnim upravljanjem postojećima.

Zbog toga traže:

1. POTPUNO ODBACIVANJE predmetne Studije o utjecaju na okoliš.
2. UKIDANJE PROJEKTA u cijelosti – bez dorada, bez preinaka, bez “novih varijanti”.
3. TRAJNU ZAŠTITU Čiste luke i Prahivca kao posljednjeg očuvanog dijela obale Cavtata.
4. IZRADU STRATEGIJE ODRŽIVOG TURIZMA koja će uzeti u obzir stvarne kapacitete zajednice, a ne samo investitorske apetite.

“Cavtat nije roba na prodaju. Naše more, obala i podmorje nisu investitorski plijen. Naši ljudi nisu jeftina radna snaga za tuđi profit”, završavaju i pozivaju sve koji tako misle da potpišu PETICIJU.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Prahivac (Cavtat): Na mjestu antičkog Epidaura niče hotel, marina i resort – Nesukladne i nelogične studije i istraživanja bez nalaza

Na jugoistočnom rubu Hrvatske, u uvali Čista luka na poluotoku Prahivac kraj Cavtata, planira se izgradnja turističkog kompleksa koji obuhvaća hotel, marinu i resort. Ovaj lokalitet nije samo iznimno krajobrazno vrijedan — prema dostupnoj planskoj i arheološkoj dokumentaciji, smješten je unutar šireg prostora antičkog Epidaura, jedne od najstarijih rimskih

Poznati poznavatelj Jadrana alarmira javnost: “Od Mediterana kakav je nekad bio do rasprodaje obale – Uskoro ćete izgubiti i ovu uvalu, a da to niste ni primijetili!”

Pero Ugarković je hrvatski istraživač mora, široko prepoznat kao stručnjak za Jadransko more i istaknuti glas u očuvanju morskog ekosustava. U posljednje vrijeme sve češće upozorava na unuštavanje priobalnog staništa, a ovaj put vrlo je oštro kritizirao praksu proglašavanja tzv. strateških projekata na obali, nauštrb prirodnih bogatstava koju nam obala