U utorak, 27. listopada, nakon telefonskog razgovora finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski je na medijskoj konferenciji u Kijevu rekao kako za uspostavu mira u Ukrajini Rusija zahtijeva posebni sporazum s NATO savezom ili Sjedinjenim Državama o europskoj i globalnoj sigurnosti.
„Govore: ‘Ako želite sigurnosna jamstva za Ukrajinu, onda ih želimo i za Rusiju.’ Moramo razumjeti što Rusija time misli. Ne radi se samo o tome da ih Ukrajina ne napadne. Za njih je to puno šire i specifičnije pitanje“, rekao je Zelenski čije riječi prenosi tamošnji medij Strana.
Prema njegovim riječima, budući sporazum ima za cilj promjenu cijelog sigurnosnog sustava u Europi, a istovremeno je priznao kako ne zna sve detalje ruskih zahtjeva.
Pritom je pozvao Zapad da ne raspravlja o jamstvima za Rusiju dok se ne razjasne sigurnosna jamstva za Ukrajinu i uvjeti za završetak rata.
Također je izrazio zabrinutost zbog preraspodjele sfera utjecaja u svijetu ako se Donald Trump, Vladimir Putin i Xi Jinping sastanu u studenom u Kini.
„Uistinu ne želim da ovo bude Jalta 2, 3, 4, gdje dolazi do preraspodjele utjecaja. Rekao bih čak i ne utjecaj, već ideja da se on može preraspodijeliti. Danas imamo drukčiji svijet, fragmentirani svijet, vrlo drugačiji od svijeta Drugog svjetskog rata, i prije i poslije“, rekao je Zelenski.
Podsjećamo kako Moskva zahtijeva neutralni i nenuklearni status Ukrajine, odricanje Kijeva od svog “nacionalističkog smjera”, prijenos određenih dijelova regija” uključenih u ruski Ustav” i novu europsku sigurnosnu arhitekturu, koja bi, iz perspektive Kremlja, trebala biti dio mirovnog sporazuma. Kremlj je više puta izjavio da će ta tema biti središnja za predstojeće trilateralne razgovore u Abu Dhabiju u prvoj polovici studenog.
Talijanska premijerka zamrznula vojnu pomoć Ukrajini
Nagla promjena stava Zelenskog
Zelenski je značajno promijenio svoj stav o sigurnosnim jamstvima za Rusiju usred približavanja Moskve i Washingtona, piše danas i britanski Financial Times, komentirajući najnovije izjave ukrajinskog vođe koji je dopustio pregovore o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Europi. (Podsjećamo kako je upravo to bio Putinov zahtjev s kraja 2021. godine upućen SAD-u i NATO savezu, ali su ga potonji ocijenili kao ultimatum jer je uključivao i zabranu daljnjeg širenja NATO-a na istok, te je odbačen nakon propasti drugog sastanka delegacija spomenutih triju strana u veljači 2022. godine. Dana 24. veljače iste godine Rusija je pokrenula svoju „specijalnu vojnu operaciju“ protiv Ukrajine, op. GN.)
„Volodimir Zelenski je prvi put priznao potrebu da se Rusiji pruže sigurnosna jamstva kao dio budućeg sporazuma o završetku rata u Ukrajini. To označava značajnu promjenu u njegovom stavu usred obnovljenih američkih diplomatskih napora za nastavak mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve“, navodi FT.
Medij podsjeća da su Ukrajina i njezini zapadni saveznici prethodno odbacili ruske zahtjeve za sigurnosnim jamstvima, smatrajući ih pokušajem vraćanja sfere utjecaja Moskve i ograničavanja suvereniteta susjednih država.
Prema Financial Timesu, promjena stava Kijeva odražava rastuću zabrinutost među ukrajinskim čelnicima zbog približavanja SAD-a i Rusije. Posebno su zabrinjavajući glavni gospodarski sporazumi o kojima se raspravlja između Washingtona i Moskve – piše o tekstu FT.a ukrajinski medij Strana.
Kao što je Financial Times prethodno izvijestio, to uključuje zajedničke naftne projekte, otvaranje ruskog zračnog prostora američkim zrakoplovnim tvrtkama i nastavak suradnje u proizvodnji titana (ključni element za proizvodnju zrakoplova čiji je Rusija najveći proizvođač i izvoznik, op.GN.) Očekuje se da će ovi sporazumi stupiti na snagu nakon završetka rata.
Zabrinutost Kijeva pojačala se nakon naglog pogoršanja njegovih odnosa s Washingtonom u listopadu, kada je američki predsjednik Donald Trump zatražio prekid ukrajinskih napada na rusku naftnu industriju. Istodobno su se pojavila kašnjenja u isporuci raketa protuzračne obrane, a obustavljen je i prijenos obavještajnih podataka o raketnim napadima i pristup Starlinku.
Iako su razmjena obavještajnih podataka i pristup Starlinku kasnije obnovljeni, ovi događaji, prema Financial Timesu, pojačali su strahove u Kijevu da bi SAD mogao potpuno povući svoju potporu Ukrajini.
Opširnije o nastalim promjenama, uključujući i promjenu stavova Volodimira Zelenskog, možete pročitati u današnjoj geopolitičkoj analizi Zorana Metera na poveznici ispod teksta.
Blic analiza Zorana Metera: Specijalna diplomatska operacija. Što znače pozivi Putinu sa sjevera Europe?
