Predsjednica saborskog odbora za obitelj, mlade i sport te saborska zastupnica Vesna Vučemilović nedavno je Uskok i Državno odvjetništvo pozvala da svoj rad usmjere na sve udruge ne ograničavajući se isključivo na sportske saveze.
Povod za ovu izjavu zastupnice Vučemilović brojne su afere otkrivene u sportskim savezima pri čemu je ona posebno kritična prema aferi u Hrvatskom skijaškom savezu iz kojeg je prema dostupnim informacijama nestalo 30 milijuna eura što je Vučemilović ocijenila nestvarnim iznosima koji se troše na luksuz umjesto na razvoj sportaša.
Udruge civilnog društva
Ako se pod povećalo stavljaju sportske udruge, tada prema njenim riječima treba očistiti i sve druge uključujući i udruge civilnog društva od pojedinaca koji pozicije koriste za osobno bogaćenje. Kako bi se takvo nešto spriječilo Vučemilović zagovara uvođenje sustava potpune transparentnosti troškova za udruge nalik onome kakvog imaju gradovi i općine. Upućeni u tematiku svjedoče da Vučemilović nije daleko od istine kada problematizira rad svih udruga u našoj zemlji jer se u praksi nerijetko pojavljuju nepravilnosti koje otvaraju sumnju u zakonitost trošenja javnog novca.
Poznato je da udruge djeluju kao neprofitne pravne osobe čije je poslovanje prije svega propisano Zakonom o udrugama koji definira njihovo osnivanje, registraciju i upravljanje putem Skupštine kao najvišeg tijela. Tu je još i Zakon o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija koji propisuje obvezu vođenja knjigovodstva i javnu objavu financijskih izvješća preko Registra neprofitnih organizacija. Udruge se financiraju iz više izvora- od članarina, donacija i vlastitih gospodarskih djelatnosti te javnih sredstava odnosno iz državnog proračuna, europskih fondova i lokalne samouprave te putem javnih natječaja.
Kada je riječ o njihovom poslovanju i potencijalnim nepravilnostima oni upoznati s tematikom smatraju kako Uskok prije svega kod provjere rada udruga naglasak treba staviti na netransparentno trošenje sredstava to jest na korištenje novca namijenjenog projektima za luksuzne osobne potrebe, putovanja ili opremu koja nema veze s ciljevima udruga. Jednako tako česte su situacija u kojima mali krug ljudi, u ponekim udrugama članova iste obitelji, kontrolira tijelo udruge i donosi odluke o isplatama samima sebi bez objektivnog nadzora Skupštine.
Paravan za komercijalne poslove
Pod paravanom udruga često se obavljaju komercijalni poslovi da bi se izbjeglo plaćanje poreza na dobit što rezultira neopravdanom prednošću na tržištu. Nije rijetkost da se u udrugama prijavljuju aktivnosti koje se nikad nisu dogodile baš kao što nije rijetkost da se dvostruko financiraju isti troškovi iz različitih izvora primjerice iz državnog i gradskog proračuna. Premda Hrvatska bilježi napredak, međunarodna tijela poput MONEYVAL-a i prije Vučemilović su upozoravala na rizike korištenja neprofitnog sektora za prikrivanje tijeka novca. Provjera i sumnji u rad udruga i saveza u Hrvatskoj i ranije je bilo podosta, a neki procesi trajali su duže od desetljeća što kada su savezi u pitanju potvrđuje upravo Hrvatski skijaški savez.
Sumnja se da se od tamo više od 10 godina putem fiktivnih usluga, gotovinskih isplata i tvrtki u inozemstvu izvlačio novac. Pod lupom su se u tom kontekstu našli i Hrvatski judo savez pa u konačnici i sami Hrvatski olimpijski odbor. Ne tako davno hrvatska javnost svjedočila je slučaju u čijem su se fokusu našli GNK Dinamo i braća Mamić zbog izvlačenja milijuna eura iz kluba preko fiktivnih dodataka ugovorima o transferima igrača. Kao udruga funkcionira i Hrvatska gospodarska komora čiji je bivši predsjednik Nadan Vidošević završio iza rešetaka zbog izvlačenja novca iz Komore preko fiktivnih faktura.
Čest način za izvlačenje manjih, ali konstantnih iznosa gotovine su fiktivni putni nalozi. Udruge koje su prijašnjih godina bile pod povećalom za izvlačenje novca plaćale su i fiktivne savjetodavne usluge povezanim osobama. Da je u ovom sektoru netransparentnost itekako moguća jasno je i iz toga što u Hrvatskoj trenutno djeluje više od 44.000 aktivnih udruga.
Koliko uopće ima udruga?
Uzmemo li u obzir udruge koje su s vremenom prestale s radom ili su brisane lako se zaključuje da je kroz ovaj sustav do sada prošlo preko 70.000 subjekata. U Hrvatskoj u prosjeku djeluje jedna aktivna udruga na svakih 86 stanovnika. Jedna od zabluda koje se odnose na udruge jest ona da su braniteljske udruge najbrojnije. Najviše udruga njih preko 13 tisuća djeluje u području sporta. Nešto više od 10 tisuća udruga djeluje na području kulture i umjetnosti. Slijede potom udruge čiji je rad usmjeren na obrazovanje, znanost i istraživanje te u konačnici udruge koje se bave socijalnom djelatnosti.
Najveći broj udruga nalazi se razumljivo u Gradu Zagrebu gdje posluje njih preko 12.900. Oko 4.800 udruga aktivno je na području Splitsko-dalmatinske županije te njih oko 3.600 na području Osječko-baranjske županije. U Hrvatskoj osim domaćih djeluje i oko 156 stranih udruga. Najveći dio sredstava za najvažnije projekte udruge dobivaju iz državnog proračuna. Ministarstva i vladini uredi dodjeljuju im sredstva za projekte od općeg dobra. Gradovi, općine i županije redoviti su financijeri udruga koje djeluju na njihovom području. Udruge dio sredstava osiguravaju i od prihoda Hrvatske lutrije te se natječu i za bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda kao i drugih programa EU. Prema dostupnim podacima na vrhu liste najprofitabilnijih udruga i saveza u našoj zemlji nalazi se Hrvatski nogometni savez čiji procijenjeni godišnji prihodi premašuju 50.000.000 eura. Slijedi potom GNK Dinamo s procijenjenim godišnjim prihodima koji variraju između 30.000.000 i 50.000.000 eura.
Pri vrhu je s prihodima od oko 37.540.000 eura i Hrvatski olimpijski odbor. Tu je još i Hrvatsko društvo skladatelja s procijenjenim godišnjim prihodima od oko 20.000.000 eura te Hrvatski Crveni križ sa procijenjenim godišnjim prihodima od 18.500.000 eura. U vrhu se nalazi i Sportski savez grada Zagreba s procijenjenim godišnjim prihodima od 17.870.000 eura, a zatim i Hrvatska obrtnička komora s procijenjenim prihodima od 10.000.000 eura. Procijenjeni godišnji prihod Autokluba Siget varira od 5.000.000 do 10.000.000 eura dok godišnji prihod Saveza samostalnih sindikata Hrvatske iznosi između 3.000.000 i 5.000.000 eura. Planirani godišnji prihodi Udruge Naš Hajduk variraju od 2.000.000 do 4.000.000 eura. U kontekstu ove priče valja spomenuti da prihodi HNS-a ili Dinama osjetno skaču u periodu kada reprezentacija ostvari visok plasman na Svjetskom ili Europskom prvenstvu, odnosno kada klub prođe skupinu u Ligi prvaka. S druge strane udruge poput HDS-a ili Autokluba Siget djeluju kao korporacije na tržištu pa naplaćuju licencije odnosno usluge tehničkih pregleda što im jamči komercijalnu stabilnost.
