Dok Ministarstvo zaštite okoliša tvrdi da nasipavanje više od 9000 kvadrata obale novim kamenim materijalom “neće imati negativne učinke”, splitski stručnjak za morsku ekologiju Pero Ugarković otkriva surovu pozadinu: u Privlaci se uništava stanište jedne od najrjeđih riba Mediterana.
Još jedan megaprojekt lokalne samouprave, koji se u javnosti prezentira pod estetski privlačnim nazivom “uređenje obale”, podigao je na noge stručnjake za biologiju mora. Riječ je o planu nasipavanja plaža u Privlaci čistim kamenim materijalom, čime bi se trebalo dobiti više od devet tisuća četvornih metara novih plažnih površina – namijenjenih isključivo turistima.
Ministarstvo je začuđujuće zaključilo kako za ovaj zahvat nije potrebno provoditi Studiju utjecaja na okoliš niti Glavnu ocjenu za ekološku mrežu, uz obrazloženje da je prostor već ranije izmijenjen ljudskim utjecajem pa su nove promjene “prihvatljive”.
“Lažna logika podobnih biologa”
Na ovakvo administrativno opravdanje oštro je reagirao Pero Ugarković, poznati splitski stručnjak za morsku ekologiju i biologiju mora.
– Vjerujem da poznajem gotovo sve morske biologe i ekologe, i nikada nisam čuo da bi ijedan stručnjak rekao kako ovakav zahvat nema značajne negativne učinke. Argument da je već dijelom oštećen prirodni prostor prihvatljivo u potpunosti uništiti nije stručni argument, nego administrativno opravdanje zahvata – upozorava Ugarković.
Ugarković otvoreno proziva i dio stručne zajednice koji potpisuje takve elaborate:
- Budući angažmani za izradu elaborata ne dobivaju se zaštitom prirode.
- Dobivaju se pisanjem zaključaka koje investitori žele pročitati.
- Biolozi koji rade te dokumente često mjesto zahvata niti ne pogledaju, već samo prepisuju želje naručitelja.
Privlaka – dom jedne od najrjeđih riba Mediterana
Poseban apsurd cijele priče leži u činjenici da Privlaka – mjesto povijesno poznato po svojim sabunjarima – skriva nevjerojatno podvodno bogatstvo koje se sada planira doslovno zatrpati kamenjem.
Dok službeni planovi lokalnih vlasti predviđaju stvaranje devet tisuća kvadratnih metara novih plaža nasipavanjem teškim kamenim materijalom i betonizaciju za potrebe turizma uz preskakanje ekoloških studija, stvarnost pod morem potpuno je drugačija. Na tom se području zapravo kriju jedinstveni pješčani plićaci, guste livade smeđih algi i strogo zaštićene morske vrste, među kojima je i stanište iznimno rijetkog glavoperčića.
Tijekom jednog posjeta Privlaci, Ugarković je uspio pronaći i fotografirati upravo glavoperčića (Clinitrachus argentatus), iznimno rijetku ribu u Jadranu i cijelom Mediteranu.
“Godinama sam se pitao ima li te ribe uopće kod nas jer u literaturi gotovo da nije bilo konkretnih podataka. Živi isključivo u plitkom obalnom pojasu, među gustim smeđim algama, a takvih je obala zbog nasipavanja, izgradnje luka i zagađenja sve manje”, objašnjava splitski ekolog i dodaje da je pri ovom pronalasku osjetio veće uzbuđenje nego kada je ulovio zubaca od 10 kilograma.
Jurnjava za novcem uništava “morske degenije i supove”
Ugarković povlači paralelu s kopnenim ekosustavima, podsjećajući kako je pokraj Sinja uspješno spriječena gradnja kamenoloma koji je ugrožavao endemsku dalmatinsku tilu, jer je tila ljudima vidljiva i mirisna. Nažalost, podmorje pati od sindroma “daleko od očiju, daleko od srca”.
– U moru živi nebrojeno puta više naših dalmatinskih tila, velebitskih degenija, bjeloglavih supova i risova. Žive bića čija je ekološka uloga važnija od bilo koje vrste na kopnu. Umjesto da čuvamo to bogatstvo, mi jurimo prema neodrživom turističkom razvoju i utrkujemo se tko će uzeti više novca od stranaca koji su tu tek jedan tjedan u godini – zaključuje Ugarković.
Za kraj, splitski znanstvenik šalje jasnu poruku javnosti i lokalnim vlastima, pitajući se kakvu poruku šaljemo svijetu: “Biste li na ljetovanju u drugoj državi više cijenili domaćina koji je uništio prirodu ispred svoje kuće ili onoga koji ju je očuvao i ponosno rekao da pripada narodu koji drži do svoje baštine?”
D.G.
