Science Alert navodi kako su u jednom od najmanje istraženih dijelova Atlantskog oceana otkrili dva nova hidrotermalna polja i snimili životinje koje ljudi nikad prije nisu vidjeli u prirodnom staništu.
Istraživanje je provedeno u zoni Doldrums Megatransform and Fracture Zone, impresivnom, pomalo jezovitom i tajanstvenom tektonski aktivnom području oceanskog dna koje presijeca Srednjoatlantski hrbat, To se područje nalazi sjeverno od ekvatora, oko 800 milja od sjeveroistočne obale Brazila.
Na čelu znanstvene ekspedicije bio je Aaron Micallef iz Monterey Bay Aquarium Research Institutea u Kaliforniji. Radili su s istraživačkog broda Falkor (too). Koristili su daljinski upravljano podvodno vozilo SuBastian i autonomno podvodno vozilo The Childlike Empress.
Dva nova hidrotermalna polja
Možda i najveće otkriće bila su dva dosad nepoznata hidrotermalna polja na dubini od gotovo 4000 metara. Na ovim mjestima toplina i kemikalije iz Zemljine unutrašnjosti izlaze u ocean i stvaraju uvjete za život daleko od Sunčeve svjetlosti.
Jedno od otkrivenih polja posebno je veliko. Sastoji se od 23 hidrotermalna izvora, od kojih je 13 imalo aktivne “crne dimnjake”, strukture iz kojih izlazi vruća tekućina bogata mineralima.
“Ovo otkriće pokazuje zašto je istraživanje i dalje važno. Čak i u Atlantskom oceanu, gdje se granice ploča proučavaju desetljećima, još postoje mjesta na kojima prvi bliski pogled može otkriti nešto potpuno novo. Ova ekspedicija pokazala je da čak i u jednom od najudaljenijih kutaka oceana naš planet ostaje živ, dinamičan i pun iznenađenja”, rekao je Micallef.
Oba hidrotermalna polja povezana su s rijetkim procesom koji se zove serpentinizacija. To je kemijska reakcija u kojoj morska voda reagira s mineralima iz stijena i stvara vodik i druge kemikalije koje mogu hraniti mikrobe u dubokom moru.
Prvi put snimljena neobična riba
Znanstvenici su prvi put u prirodnom staništu snimili vrstu ribe Winteria telescopa, koja pripada skupini poznatoj po prozirnoj glavi i cjevastim očima.
Riba je snimljena na dubini od 710 metara. Takve vrste teško je proučavati jer se njihova prozirna kupola na glavi urušava kada ih se izvuče iz mora pa znanstvenici dugo nisu ni znali kako točno izgledaju u prirodnom okruženju.
Oasim ovbe ribe, znanstvenici su na dubini od 3634 metra dvaput susreli i veliku dubokomorsku lignju iz roda Magnapinna pozatu po izrazito dugim i nitastim krakovima.
J.T.
